Požarna sezona u BiH je, prema dosadašnjim tendencijama, završena, a koliko je bila teška najbolje pokazuju podaci Evropskog sistema za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), prema kojima je u BiH tokom 2026. godine zabilježen 241 požar, dok je izgorjelo 75.794 hektara površine.
Nema vlasti u BiH koja bi se mogla pohvaliti uspješnim odgovorom na požare koji svake godine sve jače pogađaju našu zemlju. Globalno zatopljenje, rast temperatura i sve toplija ljeta svake naredne protivpožarne sezone povećavaju prostornu pokrivenost i trajanje požara.
U budućnosti bi moglo biti još gore, što potvrđuju istraživanja Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije (JRC – Joint Research Centre).
JRC-ove studije koriste Kanadski indeks vremenskih uslova za požare (FWI), koji kombinuje podatke o dnevnoj temperaturi, brzini vjetra, relativnoj vlažnosti i padavinama.
Modeli pokazuju da će se područja s niskom vlažnošću šumske građe, što je jedan od glavnih preduslova za zapaljivost, širiti prema sjeveru i dublje u unutrašnjost kontinenta, potiskujući umjerene zone prema centralnoj Evropi.
Analize ukazuju na to da tradicionalne metode i kapaciteti za gašenje postaju nedovoljni jer se klima pomjera prema uslovima u kojima nastaju nekontrolisani požari visoke energije, takozvani megapožari, koji sami stvaraju meteorološke uslove i šire se brzinom koju zemaljske službe teško mogu pratiti.
A koliko je teška bila požarna sezona u BiH tokom 2026. godine najbolje pokazuju podaci Evropskog sistema za informisanje o šumskim požarima (EFFIS). Prema najnovijim i ažuriranim podacima, zabilježen je 241 požar, pri čemu je požarom obuhvaćeno 75.794 hektara površine.
Očekivana i pristigla pojačanja
Okosnicu borbe protiv požara čine helikopteri iz sastava Oružanih snaga BiH. Broj operativnih helikoptera kreće se između četiri i šest, među kojima su tri helikoptera Bell UH-1H-II Huey II, jedan Bell UH-1 i nekoliko helikoptera tipa SA-342 „Gazelle“.
S druge strane, Oružane snage BiH imaju dvocifren broj helikoptera kojima je istekao resurs i koji se više ne mogu remontovati i modernizovati, dok nedovoljna ulaganja u odbrambeni sektor i oslanjanje na donacije ne mogu osigurati adekvatnu zamjenu za smjenu generacija letjelica.
Ipak, uprkos svim otežavajućim okolnostima, Oružane snage BiH su tokom protivpožarne sezone imale više od 176 sati naleta, pri čemu su na požarištima širom BiH izbacile oko 760.000 litara vode.
Značajnu podršku pružao je i helikopter Zeničko-dobojskog kantona Airbus AS350, koji je aktivno podržavao aktivnosti helikoptera OS BiH, ali i samostalno djelovao. U planiranju protivpožarnih operacija čak i jedna novonabavljena letjelica može imati značajan uticaj, što bi posebno moglo doći do izražaja nakon što operativan postane i helikopter MUP-a KS.
Osim kantonalnih helikoptera, Oružane snage BiH očekuju preuzimanje kupljenih helikoptera AW-119Kx iz SAD-a, čime bi se značajno ojačao postojeći sastav letjelica koje učestvuju u protivpožarnim operacijama.
Na entitetskom nivou, Vlada Federacije BiH i dalje odgađa nabavku protivpožarnih letjelica, dok Helikopterski servis RS raspolaže sa šest helikoptera, od kojih su tri ruske proizvodnje Kazan Ansat, dva američke proizvodnje Bell 206 Jet Ranger i jedan italijanske proizvodnje Leonardo AW119 Koala.
Tim helikopterima trebala bi se pridružiti i tri helikoptera koja je MUP Srbije donirao MUP-u RS za potrebe gašenja požara.