Nakon tri sedmice sukoba, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa počela je razmatrati mogućnost mirovnih pregovora, ali nailazi na neuobičajen problem – američkim zvaničnicima nije jasno ko zapravo donosi odluke u Iranu.
Prema izvještaju američkog portala Axios, Trumpovi savjetnici pokušavaju utvrditi dva ključna pitanja: Ko je pravi kontakt za pregovore i koja država bi mogla posredovati. Iako je iranski ministar vanjskih poslova Abas Argači (Abbas Araghchi) do sada bio glavni pregovarač, američki zvaničnici ga doživljavaju više kao “faks mašinu” – osobu koja prenosi poruke, a nema stvarnu moć odlučivanja.
Zbog toga SAD traži prave donosioce odluka u Teheranu kako bi mogli uspostaviti direktan kontakt. Iako je Tramp u petak izjavio da razmatra okončanje sukoba, američki zvaničnici procjenjuju da će borbe potrajati još dvije do tri sedmice. U međuvremenu, izaslanici Džerard Kušner (Jared Kushner) i Stiv Vitkof (Steve Witkoff) pripremaju teren za pregovore, dok komunikacija između SAD i Irana ide posredstvom Egipta, Katara i Velike Britanije.
Sjedinjene Američke Države smatraju da su značajno oslabile Iran i planiraju pred njih postaviti šest ključnih zahtjeva: Petogodišnji prekid raketnog programa, nultu toleranciju na obogaćivanje urana, trajno zatvaranje nuklearnih postrojenja Natanz, Isfahan i Fordow, stroge protokole vanjskog nadzora centrifuga, kontrolu naoružanja u regiji (ograničenje do 1.000 projektila) i potpuni prekid finansiranja proxy grupa poput Hezbolaha, Huta i Hamasa, uz ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.
S druge strane, Iran traži hitan prekid vatre, garancije da sukobi neće biti nastavljeni i isplatu ratne odštete. Iako je Trump zahtjev za odštetu nazvao neprihvatljivim, u američkoj administraciji razmatraju mogućnost “preformulisanja” zahtjeva – ratna odšteta mogla bi biti predstavljena kao povrat zamrznutih sredstava, što bi omogućilo Iranu da dogovor prikaže svojoj javnosti bez klasične reparacije.
Što se tiče posredničke države, SAD više ne želi ulogu Omana zbog međusobnog nepovjerenja. Glavni kandidat za posrednika je Katar, koji se pokazao efikasnim u pregovorima u Gazi, ali za sada preferira djelovanje “iza kulisa” umjesto zvanične uloge glavnog posrednika.