Ubica Alija Balijagić (64) izjavio je pred sudijom za istragu Višeg suda u Bijelom Polju da je imao razloga da ubije još neke ljude iz svog komšiluka, ali i da smatra da bi to učinio ako bi se s njima sreo – “jer su to zaslužili”, pišu crnogorske “Vijesti”.
To piše u rješenju vijeća bjelopoljskog Višeg suda, kojim je kao neosnovana odbijena žalba njegovog branioca, koji je tražio da se Balijagić brani sa slobode.
Tu odluku donijelo je vijeće kojim je predsjedavala sutkinja Svetlana Načić, a u kome su bile i njene kolege Bojana Radović i Dragan Dašić.
Navodeći razloge zbog kojih Balijagić ne može da se brani sa slobode, citirali su izvještaj Forenzičkog centra Danilovgrad o daktiloskopskom vještačenju. Iz tog izvještaja proizilazi da su otisci Bjelopoljca pronađeni na prozoru dnevne sobe i vanjskoj limenoj solbanci kuće brata i sestre, Jovana (60) i Milenke Madžgalj (69), koje je, kako se sumnja, Balijagić ubio 25. oktobra 2024. godine u bjelopoljskom zaseoku Sokolac.
“Utvrđeno je da potiče od dlana desne ruke A. B.” – piše u odluci.
Citirajući dokaze iz spisa predmeta, sudije su precizirale i da se iz DNK vještačenja, na osnovu izvršenih seroloških i DNK analiza i biostatičkog proračuna, može zaključiti da je Balijagićev biološki trag ostao na patronu od lovačke puške, ali i da je on jedan od dva donora biološkog materijala izolovanog u krvnim mrljama ispod prozora, na ostatku polomljenog stakla, ručici za zatvaranje prozora, vratima frižidera, unutrašnjosti fioke…
Balijagiću se na teret stavlja da je izvršio krivično djelo teško ubistvo na štetu brata i sestre Madžgalj i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Vijeće koje je odlučivalo o žalbi Balijagićevog branioca, ocijenilo je da iz dokaza sadržanih u spisima predmeta Višeg suda u Bijelom Polju – naredbe o sprovođenju istrage Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, krivične prijave bjelopoljske policije i njihovog posebnog izvještaja, ali i dokaza koji su priloženi uz prijavu, proizilazi osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret.
Naveli su i da osnovana sumnja predstavlja osnovni preduslov da bi se nekom licu odredio pritvor:
“Dok će činjenica da li je okrivljeni zaista izvršio krivična djela koja mu se stavljaju na teret biti utvrđena u daljem toku krivičnog postupka”, navodi se.