Od početka naredne godine, izvoznici iz Bosne i Hercegovine suočit će se s naplatom CBAM taksi na granicama Evropske unije zbog emisije CO2.
Iako je rok za usvajanje potrebne regulative bio dovoljan, domaće vlasti nisu poduzele potrebne korake. Zbog kašnjenja u implementaciji Sistema za trgovinu emisijama i Plana praćenja, izvještavanja i verifikacije emisija, CBAM takse će se uplaćivati direktno u budžet EU, umjesto u domaći. Procjene govore da će BiH do 2030. godine izgubiti oko 1,3 milijarde KM.
Najveći udar trpe izvoznici cementa, željeza, aluminija, ali i električne energije.
„Bez te dvije stvari proizvođači električne energije nemaju ni potvrda o porijeklu električne energije te nismo interesantni za otkup, što može za posljedicu dovesti do gašenja velikog broja elektrana“, upozorava Almir Mujaković, predsjednik Udruženja Green Energy.
Na vanrednoj sjednici krajem jula, Vijeće ministara utvrdilo je Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, čime se otvara mogućnost uspostave berze električne energije.
„Ali to je samo prvi korak. Da bismo implementirali ‘Emising Trading System’ (ETS), berza mora biti osnovana i mora biti integrirana u sistem evropskih berzi“, pojašnjava Edhem Bičakčić, stručnjak za energetiku.
Proizvođači iz mikropostrojenja suočeni su s dodatnim izazovima. Federalni operator za obnovljive izvore energije, iako zakonski obavezan, ne otkupljuje struju po zagarantovanim cijenama.
„Operator se brani argumentima da za to nema kvota. Mnogi od nas smo pokrenuli i tužbe, koje smo dobili“, ističe Mujaković.
Iz Operatora odgovaraju da nema zakonskog osnova za otkup po garantovanim cijenama ako proizvođači nisu stekli status privilegovanog proizvođača.
„Da smo to do sada primijenili, takse bi se plaćale na proizvodnju ‘prljave’ energije, koja ima emisiju CO2, ali bi to išlo u budžet Bosne i Hercegovine“, naglašava Bičakčić.
Vlada RS-a u februaru nije podržala Mapu puta za uspostavu trgovine i praćenja emisije CO2, čime je blokirano usvajanje državnog plana.
„Pozivamo sve donosioce odluka, institucije Bosne i Hercegovine, da krajnje ozbiljno shvate ovaj problem i da u najkraćem roku, a najkasnije do kraja godine uspostave sistem trgovine, tj. ETS“, poručuje Saća Prnjavorac iz UP Biznis centar Jelah-Tešanj.
„Vrlo je to deprimirajuće jer nije realno očekivati. Možda tek koncem iduće godine, ako bismo dobro radili, a ne radimo“, dodaje Bičakčić.
Iako bi ispunjavanje obaveza bilo u skladu s 16 EU direktiva i Reformskom agendom za Plan rasta, šanse su male. Ministarstvo privrede RS-a potvrdilo je da je zajedno s Vladom FBiH i Vijećem ministara uputilo zahtjev EU za izuzeće BiH od CBAM-a do 2030. godine.
Međutim, kako upozorava Vanjskotrgovinska komora BiH, takvo izuzeće je malo vjerovatno, a zemlja će zbog toga izgubiti iznos ekvivalentan godišnjem budžetu – 1,3 milijarde KM.