Onog trenutka kada javnosti bude omogućen pristup funkcionalnom cjelodržavnom Registru o
ispuštanju i prenosu zagađujućih materija, možemo govoriti o istinskoj ekološkoj pravdi i demokratiji
u Bosni i Hercegovini. Ovo je jedna od poruka sa javne diskusije organizovane juče u Zenici, pod
nazivom „Čekajući PRTR – Registar zagađivača u BiH“, u organizaciji udruženja Eko forum Zenica,
a u okviru projekta AarhusGreenNet, koji finansira Evropska unija.
Cilj diskusije bio je upoznati javnost o dosadašnjim naporima civilnog društva na uspostavljanju
pomenutog registra te aktualnim novostima i potencijalima buduće baze podataka te načinima
korištenja za građane, organizacije civilnog društva i javnost općenito. Registar ispuštanja i prenosa
zagađenja (PRTR) je važan alat koji unapređuje javnu dostupnost informacija o emisijama
zagađujućih materija i njihovom prenosu i koji pruža informacije o zagađivačima okoliša. PRTR je
ključan alat za primjenu Direktive o industrijskim emisijama EU, a obaveza njegovog uvođenja u
BiH proističe iz Kijevskog protokola UNECE u okviru Arhuske konvencije čime se osigurava
obaveza dostavljanja podataka o okolišu i način izvještavanja, te priprema za obavezu izvještavanja
prema Evropskoj komisiji. Od potpisivanja protokola prošlo je preko dvadeset godina, nekoliko
neuspjelih pokušaja uspostavljanja elektronskog registra za entitete i Brčko Distrikt, kao i više
miliona konvertibilnih maraka koje su utrošene u neadekvatna softverska rješenja.
„Svi smo složni da je uspostavljanje i ratifikacija PRTR protokola u BiH nužnost i temelj na osnovu
kojih javnost može da djeluje, prati i prijavljuje neregularan rad zagađivača. Godinama smo u vrhu
liste najzagađujućih zemalja u Evropi, ali to teško možemo da dokažemo u praksi i prema
međunarodnim konvencijama, osim u situacijama kada dođe do direktnog ugrožavanja okoliša i
zdravlja ljudi, te vidljivog zagađenja – upravo zato jer nemamo javno dostupne i provjerene podatke“,
kazala je Majda Ibraković iz udruženja Eko forum.
Bez obzira što naša zemlja još uvijek nije ratifikovala PRTR protokol, ostvaren je blagi napredak u
uspostavljanju registra u proteklom periodu i realizovano je nekoliko poboljšanja u pogledu
uspostavljanja PRTR online baze podataka. Uz donatorsku pomoc uspostavljene su četiri
harmonizirane baze podataka, po jedna za oba entiteta, Brčko Distrikt i jedna zbirna baza podataka
na državnom nivou, cime bi se omogucilo I izvjestavanje prema EU. Ključno je da se sistem sada
počne koristiti u praksi, te da se operatori, institucije, građani i civilno društvo adekvatno informišu
o korištenju novih baza podataka, što je jedan od ciljeva i ove javne diskusije.
„Uloga ovog registra je informativna i PRTR služi da javnost ima pristup informacijama o tome
koliko koji zagađivač ispušta onečišćenja u okoliš. Javnost i civilno društvo tako može djelovati kao
korektivni faktor, jer može otkriti pojavu netačnih ili nepreciznih podataka, ali i detektovati žarišta
zagađenja po uzrocima. Tek kad budemo imali informacije o izvorima zagađenja, možemo provoditi
mjere za zaštitu okoliša koje zaista daju rezultate“, poručio je prof. dr. Samir Lemeš.
Pristup informacijama o okolišu, kao što je PRTR protokol, jedan je od stubova Aarhuske konvencije,
obaveza BiH prema Sofijskoj deklaraciji o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i jedan od osnovnih
preduslova za približavanje Evropskoj uniji.