U časopisu Amphibia-Reptilia objavljeno je novo naučno istraživanje koje donosi značajna saznanja o evoluciji, genetici, morfologiji i rasprostranjenosti čovječije ribice roda Proteus na području Balkana.
Istraživanje je pokazalo da se iza onoga što se dugo smatralo jednom vrstom čovječije ribice zapravo krije više različitih evolutivnih linija. Prema rezultatima istraživanja, riječ je o devet različitih vrsta, među kojima je i Proteus bosniensis, odnosno bosanska čovječija ribica.
Važno je naglasiti da nije riječ o životinji koja je tek sada prvi put pronađena. Čovječije ribice na ovom području poznate su odranije, ali su savremene genetičke i morfološke analize pokazale da populacije iz ovog dijela Bosne i Hercegovine predstavljaju zasebnu vrstu.
Među istraživačima koji su učestvovali u radu su i bosanskohercegovački biolozi Emina Šunje s Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Adnan Zimić iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Bosanska čovječija ribica živi u podzemlju Krajine
Proteus bosniensis vezana je za podzemne vodene sisteme sjeverozapadne Bosne i Hercegovine, posebno područje ispod Grmeča. Najveći dio života provodi u potpunom mraku podzemnih voda, što njeno istraživanje i precizno utvrđivanje rasprostranjenosti čini izuzetno zahtjevnim.
Prema podacima Zemaljskog muzeja BiH, tipski primjerci vrste povezani su s lokalitetima Bobijaško oko i Suvaja, a holotip je pohranjen u zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Novo istraživanje pokazuje da je raznolikost čovječijih ribica na području Dinarskog krša znatno veća nego što se ranije smatralo.
Iako različite vrste mogu izgledati gotovo identično, genetičke i morfološke analize pokazale su da su se pojedine populacije milionima godina razvijale nezavisno. Proteus bosniensis tako predstavlja primjer takozvane kriptične raznolikosti, odnosno situacije u kojoj različite vrste zbog velike fizičke sličnosti dugo ostaju neprepoznate.
Otkriće važno i za zaštitu prirode
Novo saznanje posebno je značajno za zaštitu podzemnih ekosistema Bosne i Hercegovine.
Umjesto jedne široko rasprostranjene vrste, sada se zna da područje Dinarskog krša naseljava više zasebnih vrsta, od kojih neke imaju veoma ograničena staništa. To znači da zagađenje podzemnih voda ili druge promjene na relativno malom području mogu ugroziti cijelu pojedinačnu vrstu.
Stvarna rasprostranjenost bosanske čovječije ribice još nije u potpunosti poznata, a veliki dijelovi Dinarskog krša i dalje su nedovoljno istraženi. Naučnici zato ne isključuju mogućnost pronalaska novih populacija, ali i dodatnih evolutivnih linija.
Pored Proteus bosniensis, u Bosni i Hercegovini živi i Proteus carrarae, vrsta vezana za podzemne vode hercegovačkog krša.
Objavljivanje ovih rezultata predstavlja značajan doprinos poznavanju biodiverziteta Bosne i Hercegovine i njenog još uvijek nedovoljno istraženog podzemnog svijeta.