Ekspert za sigurnosna pitanja Safet Mušić kaže kako je osnovna karakteristika izvještaja za 2017. godinu da je broj poginulih od terorizma pao za 27 posto i u opadanju je već treću godinu zaredom. Prvenstveni razlozi su opadanje intenziteta sukoba na Bliskom istoku, zatim poraz ISIL-a i pojačane aktivnosti u borbi protiv terorizma. Takođe, smanjen je broj terorističkih napada tokom 2017. godine, koji su pali za 23 posto, ali i dalje je terorizam rasprostranjen i predstavlja veliku globalna prijetnju. Evropa je imala najveće procentualno poboljšanje u odnosu na prošlu godinu, a ukupan broj poginulih od terorizma manji je za 75 posto.
Prvi na listi i dalje Irak
“Na vrhu liste država s najviše terorističkih napada i rizika od terorizma nije bilo promjene u odnosu na 2016. godinu, znači i dalje je prvi na listi Irak, zatim slijede Afganistan, Nigerija, Sirija, Pakistan i Somalija. Evropa je bila regija s najizraženijim poboljšanjem utjecaja terorizma i zabilježen je značajan pad terorističkih aktivnosti, uprkos prijetnjama od povratnika sa stranih ratišta i online radikalizacije. Broj poginulih od terorizma u Evropi pao je sa 168 u 2016. godini, na 81 poginulog u 2017. godini. Najznačajnije padove zabilježili su Turska, Francuska, Belgija i Njemačka, a povećanja su zabilježili Velika Britanija, Španija, Švedska, Finska i Austrija”, kaže za Klix.ba Mušić.
Društvena otuđenja, nedostatak ekonomskih mogućnosti i uključenost u eksterne sukobe su glavni faktori povezani sa terorističkim aktivnostima u Zapadnoj Evropi, Sjevernoj Americi i drugim ekonomski razvijenim regionima. Postoji sve više dokaza koji ukazuju na to da pojedinci sa kriminalnom pozadinom iz Zapadne Evrope mogu biti naročito podložni prihvatanju ekstremističkih uvjerenja, radikalizaciji i eventualnoj regrutaciji terorističkih grupa.
“Većina studija sprovedenih u Zapadnoj Evropi utvrdile su da više od 40 posto stranih boraca i onih koji su uhapšeni za terorističke aktivnosti imaju neku vrstu kriminalne pozadine. Prijetnja ekstremno desnog političkog terorizma je u porastu, zabilježeno je 66 smrtnih slučajeva terorizma koje su izazvali krajnje desničarske grupe i pojedinci. Većinu napada izvršili su pojedinci krajnje desnice, s nacionalističkim, rasnim ili anti-muslimanskim uvjerenjima. Očekuje se i povećanje broja povratnika stranih boraca u narednoj godini. Neke procjene sugerišu da se više od 40.000 stranih boraca pridružilo ISIL-u u Siriji i Iraku od početka 2013. godine”, navodi naš sagovornik.
BiH napredovala
Na listi globalnog indeksa terorizma (GTI) Bosna i Hercegovina je rangirana na 91. mjestu, od 163 države svijeta koje se nalaze na listi. Također, BiH je među 94 države koje su zabilježile poboljšanja u Indeksu.
“BiH je za 12 mjesta bolje plasirana u odnosu na prošlogodišnju listu. Inače globalni indeks terorizma se mjeri po faktorima koji utječu na teroristička dešavanja, te je podijeljen u sedam grupa po nivou rizika na terorizam. Najveći rizik od terorizma imaju države svrstane u grupu vrlo visokog rizika, zatim slijede grupe s visokim, srednjim, niskim, vrlo niskim rizikom, te grupa država u grupi bez utjecaja i na kraju grupa u kojoj nije uključen rizik. U prvu grupu sa vrlo visokim rizikom spadaju već navedene države koje zauzimaju vodećih 6 pozicija na GTI listi”, pojašnjava Mušić.
On dodaje kako je iz prikazanih tabela vidljivo da BiH spada u grupu država koje imaju vrlo nizak stepen rizika od terorizma, a u toj grupi od država iz regiona nalaze se još Hrvatska, Crna Gora, Srbija i Makedonija, Kosovo spada u grupu sa niskim stepenom rizika, dok je jedino Slovenija u grupi bez utjecaja. Sve države regiona su zabilježile poboljšanje, što znači pad na listi ili su zadržale iste pozicije na listi, izuzev Srbije koja je zabilježila pogoršanje na listi za 9 mjesta.
Porast politički motivisanog nasilja
“Već navedeni globalni razlozi su takođe osnovni razlozi i za poboljšan rezultat BiH (pad na listi GTI), uz te razloge treba istaći da je u mnogome pomoglo efikasno djelovanje OSA-e BiH, SIPA-e i drugih nadležnih sigurnosnih agencija. Takođe izmjena krivičnog zakona BiH koji je omogućio sankcionisanje optuženih za aktivnosti povezane sa terorizmom je olakšala posao pravosudnim institucijama. Ono što je potrebno dodatno poboljšati su sistemske mjere na prevenciji radikalizacije koja može voditi u terorizam, te da nadležne državne institucije povedu više računa o tome ko se sve bavi problematikom povezanom sa terorizmom. Jer proteklih godina se desila pojava većeg broja neprofesionalnih osoba, koje sebe nazivaju stručnjacima za terorizam, iako nemaju nikakvog iskustva u bavljenju sigurnosnim pitanjima kroz sigurnosne, policijske ili odbrambene strukture države, koje su nadležne da se bave problematikom terorizma. Zbog neprofesionalnog djelovanja tih samozvanih stručnjaka kroz projekte koje u BiH realizuju neke međunarodne organizacije, zatim kroz istupanja u javnosti i iznošenje neprovjerenih informacija te drugih podataka koji nisu zasnovani na naučnim osnovama, u više navrata je narušen ugled države i vezane su negativne konotacije za problematiku terorizma u BiH”, smatra Mušić.
Mušić zaključuje kako je lista globalnog indeksa terorizma jasno je pokazala da BiH spada u istu kategoriju opasnosti i rizika od terorizma u kojoj je većina država regiona, pa čak i države poput Holandije, Austrije, Češke, Bugarske, Danske, Poljske, Mađarske, Estonije, Norveške, Švicarske, Slovačke, Irske i drugih država.
Negativne kampanje prema BiH
“Onda ne može da se ne postavi pitanje, na osnovu čega se BiH u nekim međunarodnim krugovima izdvaja i uporno povezuje sa terorizmom znatno više od drugih država. Čak su i lideri nekih nabrojanih država u svojim izjavama dezinformisali javnost o povećanoj opasnosti od terorizma u BiH, iako se BiH nalazi u istoj ili nižoj kategoriji rizika od terorizma nego njihove države. Ovakvoj negativnoj kampanji znatno doprinose već spomenuti samozvani stručnjaci za terorizam, koji zbog ličnog interesa i bogaćenja neosnovano preuveličavaju realnu opasnost od terorizma u BiH, te tako sebi omogućuju nekontrolisanu zaradu preko konsultantskih ugovora sa međunarodnim organizacijama koje realizuju projekte prevencije nasilnog ekstremizma u BiH. Navedene činjenice iz Indeksa, kao i zvanične informacije Vijeća ministara BiH i Ministarstva sigurnosti BiH o stanju u oblasti terorizma, nedvosmisleno ukazuju da odgovorni u međunarodnim organizacijama (prije svega IOM i OSCE) preispitaju dosadašnji način angažovanja stručnjaka i saradnika kao konsultanata, da to rade transparentnije i obavezno da provjeravaju reference i iskustvo kandidata prije njihovog angažovanja”, kaže Mušić.
Iako je u 2017. godini došlo do naglog pada broja poginulih od terorizma u Evropi, teroristička aktivnost i dalje predstavlja značajnu sigurnosnu prijetnju. Potencijalni budući izvori terorizma uključuju strane borce koji se vraćaju u Evropu nakon raspada ISIL-a u Iraku i Siriji, kao i opasnost od oživljavanja politički motivisanog ekstremnog nasilja u Zapadnoj Evropi i Severnoj Americi.
“Neki nedavni događaji su povećali strah od desničarskog terorizma, tako je 27. oktobra 2018. godine antisemitski napadač Robert Bowers ubio 11 ljudi u sinagogi u Pittsburghu. Bivši vatrogasac je imao kriminalnu prošlost, a njegov online profil pokazao je historijat antisemitske radikalizacije. Najsmrtonosnija godina u Sjevernoj Americi u vezi sa terorističkim napadima desničarskih terorista poslije 2002. godine, je bila 2017. godina, sa 16 smrtnih slučajeva u 31 incidentu, najsmrtonosniji je oružani napad na džamiju u gradu Kvebek, koji se dogodio u januaru 2017. godine i rezultirao je sa šest mrtvih. Broj incidenata u zapadnoj Evropi takođe je u porastu, za 13 godina do 2014. godine bilo je 20 napada, dok je u tri godine do 2017. godine zabilježen 61 napad desničarskih terorista”, zaključuje Safet Mušić, nezavisni ekspert za sigurnosna pitanja.