Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je apel državama članicama Ujedinjenih naroda da javno osude, kako je navedeno, državno i institucionalno veličanje Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
U pismu upućenom predsjedniku 81. zasjedanja Generalne skupštine UN-a Khaliluru Rahmanu Ministarstvo ističe da Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida obavezuje države da sprječavaju i kažnjavaju genocid, dok Povelja UN-a predstavlja temelj međunarodnog mira, pravde i poštovanja međunarodnog prava.
„Ove obaveze su ozbiljno potkopane kada se osoba pravosnažno osuđena za genocid putem državnih institucija pretvara u nacionalnog heroja“, navodi se u pismu.
Iz Ministarstva posebno naglašavaju da se njihov stav ne odnosi na kolektivnu krivicu srpskog naroda, već na institucionalno veličanje osobe osuđene za genocid, što, kako navode, ponižava žrtve i ugrožava pomirenje i regionalnu stabilnost.
U pismu se podsjeća i na događaje povezane s povratkom posmrtnih ostataka Ratka Mladića i njegovom sahranom u Beogradu, pri čemu Ministarstvo problematizira korištenje državnih i vojnih počasti prema osobi pravosnažno osuđenoj za genocid i druge teške međunarodne zločine.
Poređenje s Göringom i Keitelom
Ministarstvo vanjskih poslova BiH poziva međunarodnu zajednicu da postavi pitanje kakva bi bila reakcija kada bi neka evropska država na isti način odala počast Hermannu Göringu ili Wilhelmu Keitelu, visokim nacističkim zvaničnicima osuđenim pred Međunarodnim vojnim tribunalom u Nürnbergu.
„Da li bismo prihvatili da se avioni vlade, državne zastave, vojnici, ministri i vojne počasti koriste za njihovo veličanje?“, navodi se u pismu.
„Ne može postojati jedan standard za Göringa i Keitela, a drugi za Ratka Mladića. ‘Nikad više’ ne može biti selektivno“, poručuje Ministarstvo.
„Veličanje postaje institucionalno i političko“
U pismu se ističe da korištenje državnih resursa, oružanih snaga, vojnih institucija i drugih javnih struktura za odavanje počasti osobi osuđenoj za genocid takvom veličanju daje institucionalni i politički karakter.
„Zločini za koje je Ratko Mladić osuđen nisu navodi Bosne i Hercegovine. To su pravosnažne sudske činjenice međunarodnih sudova“, ističe se.
Ministarstvo podsjeća i na presudu Međunarodnog suda pravde od 26. februara 2007. godine, kao i na druge odluke međunarodnih sudova povezane s genocidom u Srebrenici.
Tri konkretna zahtjeva članicama UN-a
Bosna i Hercegovina u pismu poziva svaku članicu Ujedinjenih naroda da preduzme tri konkretna koraka.
Prvo, da javno osudi zvanično i institucionalno veličanje Ratka Mladića, uključujući korištenje državnih resursa, vojnih struktura i počasti.
Drugo, da u skladu s međunarodnim pravom i vlastitim zakonodavstvom uvede ciljane sankcije i druge restriktivne mjere protiv osoba koje organizuju, promovišu ili omogućavaju institucionalno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid i druge teške međunarodne zločine.
Treće, da javno potvrdi konačnost i autoritet presuda međunarodnih sudova u vezi s genocidom u Srebrenici te odbaci pokušaje poricanja, relativizacije ili političkog reinterpretiranja pravosnažno utvrđenih činjenica.
Ministarstvo se poziva i na Rezoluciju Generalne skupštine UN-a iz maja 2024. godine, kojom je proglašen Međunarodni dan refleksije i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine, a kojom se osuđuje veličanje osoba osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
Na kraju se u apelu poručuje da veličanje počinilaca genocida ne bi trebalo ostati bez konkretnih posljedica.
„Žrtve zaslužuju ništa manje. Međunarodna pravda zahtijeva ništa manje.“
Poruka Ministarstva zaključena je riječima:
„Šutnja nije neutralnost. Šutnja nosi rizik da normalizacija postane stvarnost.“