Nakon secesionističkih poteza vlasti entiteta RS, reagirali su mnogobrojni domaći i svjetski zvaničnici. Donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i neobjavljivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta direktan je udar na državu Bosnu i Hercegovinu – smatraju bosanskohercegovački intelektualci.
Pismo koje su potpisali bosanskohercegovački intelektualci – Esad Duraković, Hazim Bašić, Edin Batlak, Esad Boškailo, Dragan Bursać, Jasna Čaušević, Milan Dunović, Esad Duraković, Rešid Hafizović, Husnija Kamberović, Ademir Kenović, Adil Kulenović, Miro Lazović, Jasmin Mujanović, Dino Mustafić, Emir Nuhanović, Vahidin Preljević, Emir Ramić, Lada Sadiković, Abdulah Sidran, Aiša Telalović i Azra Zornić – poslano je međunarodnim, evropskim zvaničnicima i institucijama i prenosimo ga u cijelosti.
“Povodom aktuelne krize u Bosni i Hercegovini, ovim putem se obraćamo domaćoj i međunarodnoj široj javnosti, kao i domaćim i međunarodnim institucijama i političkim subjektima koji utječu na kreiranje političke i društvene stvarnosti u BiH. Upravo ovim obraćanjem ukazujemo na ključne greške koje su učinjene u BiH i ka BiH. Te greške su kontinuirano i dramatično pogoršavale stanje u zemlji, ugrožavajući temelje njene državnosti, ali i njen opstanak.
Niz političkih subjekata u BiH već duže vrijeme uporno radi na antagoniziranju naroda u BiH, pripremajući na temelju takvog antagoniziranja raspad zemlje. Ovim putem zahtijevamo da se i politički subjekti, koji trenutno obnašaju vlast, kao i njihova opozicija, odlučno bore protiv ovakvih dezintegrativnih čimbenika, ne ugrožavajući državnost BiH, kako bi se u potpunosti zaštitila puna ravnopravnost njenih građana i naroda.
Općenito, visoki predstavnik Christian Schmidt do sada nije djelovao u skladu s obavezama koje su definirane njegovim mandatom. Njegove izmjene Izbornog zakona FBiH i Ustava FBiH su sugestivne i dugoročno pogrešne. Donošenjem izmjena Izbornog zakona tokom izborne noći, visoki predstavnik je ozakonio neravnopravnost građana BiH na cijelom području naše zemlje. Znatan broj međunarodnih institucija također se izjasnio negativno o ovom pitanju (njemački Bundestag, Vijeće Evrope i dr.).
Upravo se ovih dana dogodilo da je Narodna skupština RS donijela Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Schmidt je tu aktivnost propisno okvalificirao kao kršenje ustavnog poretka BiH, kao i kršenje samog Daytonskog mirovnog sporazuma, pa je – sukladno navedenim kršenjima – poništio dotični zakon. Međutim, njegovo poništenje je nedovoljno i nije u skladu s kvalifikacijom odluke NSRS. Potrebno je da visoki predstavnik odbaci dosadašnje političke stavove svih pojedinaca za koje je rekao da krše ustavni poredak i Daytonski mirovni sporazum. Ovakva smjena je nužna politička akcija, a paralelno se treba baviti i kaznenom odgovornošću ovih osoba. Štaviše, mediji su nas nedavno izvijestili da je američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar verbalizirao kako će ‘biti posljedica ako Dodik prekrši Daytonski mirovni sporazum’. Kao posebno važan predstavnik za BiH, gospodin Escobar takvu uvjetnu prijetnju izriče odmah nakon Dodikovog udara na temelje Daytonskog mirovnog sporazuma. Međunarodna zajednica nije učinila ništa osim što je verbalizirala probleme u BiH.
Posebno je zabrinjavajuće saznanje da su i entitet RS i OHR pripremali prisvajanje državne imovine entitetima u BiH. Insistiramo da država BiH ostane jedini titular imovine, a da se ta imovina može dodjeljivati na korištenje samo entitetima i lokalnim zajednicama. Razbaštinjenje države BiH bilo bi pogubno za njenu državnost. Potrebno je imati u vidu kontekst u kojem su politički subjekti u RS insistirali na prisvajanju državne imovine. Ovakva uporna tvrdnja je istaknuta uz donošenje Zakona o nepriznavanju Ustavnog suda BiH, nepriznavanju visokog predstavnika, pripremi referenduma o otcjepljenju RS od BiH, itd. Dakle, prisvajanje državne imovine, odnosno razbaštinjenje države BiH, jedan je od ključnih strateških poteza predsjednika RS-a usmjerenih na otcjepljenje tog entiteta od BiH. OHR mora imati u vidu navedene činjenice i prestati podržavati ovakve tvrdnje.
Međunarodna zajednica, kao i njen visoki predstavnik, usko su djelovali kao promatrači krize u BiH i uglavnom su samo izražavali svoju zabrinutost. Umjesto verbaliziranja pitanja, od međunarodne zajednice, uključujući i visokog predstavnika, tražimo učinkovito djelovanje na očuvanju državnosti BiH, kako bi ova država konačno prebrodila užasnu krizu u kojoj se nalazi već trideset godina. Ne tražimo ništa više od toga negoli da BiH postane uređena na način kao sve druge evropske demokratske i građanske države i društva.
Međunarodna zajednica – uključujući i visokog predstavnika – ima obavezu prema BiH, državi koja je opstala kao žrtva međunarodne agresije, što uključuje i genocid počinjen na njenoj teritoriju i naknadne posljedice koje su iz toga proizašle. Ključnu ulogu u donošenju odluka u BiH i dalje ima visoki predstavnik međunarodne zajednice”, zaključili su potpisnici.