Brojni Titovi štovatelji, rijetki preživjeli članovi Saveza udruga boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), te članovi udruga koji baštine sjećanje na Tita, okupili su se i s vijencima, cvijećem, te zastavama bivše SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, u mimohodu odali počast u Kući cvijeća.
Oni su, organizirano autobusima ili osobnim atomobilima, od jutra pristizali na plato ispred Muzeja historije Jugoslavije na Dedinju, u okviru kojeg je i kompleks Kuća cvijeća, posljednje počivalište Josipa Broza Tita.
Mnogi od njih nosili su kape “titovke”, bedževe s Titovim likom, ordenje i odličja iz bivše SFRJ, a pojedini su došli u društvu svojih unuka, s crvenim pionirskim maramama oko vrata, prenosi Hina.
Unatoč brojnim kontroverzama i prijeporima među povjesničarima i savremenicima Titova doba oko njegove uloge u poslijeratnim stradanjima pripadnika poraženih snaga i političkih protivnika, savremena povijest ubraja ga među naijstaknutije vođe i državnike epohe, a hiljade ljudi iz bivše SFRJ pohodi Memorijalni centar Josip Broz Tito i Kuću cvijeća svake godine na dan njegove smrti 4. maja, te 25. maja kad se u bivšoj Jugoslaviji slavio njegov rođendan.
Titovo se ime, osim uz komunistički i partizanski pokret, te antifašističku borbu koja je tokom Drugog svjetskog rata presudno utjcala na ustrojstvo i postojanje bivše SFRJ, vezuje i uz osnivanje Pokreta nesvrstanih, koji je okupljao zemlje trećeg svijeta i bio svojverstan balans između Istoka i Zapada. Prema službenim podacima iz Muzeja, tijekom ta dva dana okupi se – od godine do godine – 2.000 do 5.500 ljudi.
Titovom pogrebu u Beogradu 8. svibnja 1980. godine nazočilo je više od 200 visokih dužnosnika – šefova država ili vlada i visokih izaslanstava iz čak 127 zemalja svijeta.
Od 1980. godine Kuću cvijeća je, po službenim podacima, posjetilo više od 17 miliona ljudi, a tokom cijele godine najbrojniji su turisti iz Zapadne Evrope, Amerike, te sve više iz Azije – Kine, Japana i Južne Koreje.