“U zadnjih deset dana CIK je obavio, putem Zoom platforme, razgovore i edukaciju sa 143 općinske, gradske izborne komisije u BiH. Na osnovu obavljenih razgovora možemo saopćiti da na terenu ne postoji niti jedan značajniji problem koji bi mogao utjecati na izborni proces u BiH. Centralna izborna komisija BiH odbacuje svaku vrstu dezinformacija o navodnoj pripremi za izbornu krađu”, istakao je Arnautović.
Na Općim izborima 2022. godine angažovano je više od 50.000 redovnog i vanrednog osoblja izborne administracije.
“Pored sedam članova Centralne izborne komisije BiH, tu je 58 stalnih i 37 privremenih službenika u Sekretarijatu Centralne izborne komisije BiH, 571 član u 143 općinske/gradske izborne komisije, 217 službenika u općinskim/gradskim centrima za birački spisak, te oko 50.000 članova i zamjenika članova biračkih odbora, kao i oko 450 angažiranih službenika u Glavnom centru za brojanje”, pojasnio je Arnautović.
U Operativnom štabu akcije “Opći izbori 2022” su predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA-e), Granične policije BiH, Centralne izborne komisije BiH, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova Policije Brčko distrikta BiH.
U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivati rezultate istraživanja javnog mijenja u vezi s glasanjem i izborima. Ta zabrana traje od petka, 30. septembra od sedam sati i traje do zatvaranja biračkih mjesta.
Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja odnosno traje od 1. oktobra u sedam sati ujutro i traje do 19 sati 2. oktobra.
U tom periodu političkim subjektima zabranjeno je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.
Zabranjena je svaka aktivnost kojom se ometa ili opstruira izborni proces.
“Procjena je da će Opći izbori u Bosni i Hercegovini koštati 12.528.000 KM. Od toga su najveći izdaci za naknade članovima i zamjenicima članova biračkih odbora u iznosu od oko 6.795.000 KM, za nabavku papira i štampanje glasačkih listića 1.500.000 KM i poštanski troškovi slanja glasačkih paketa u inostranstvo u iznosu od 1.270.000 KM”, izjavio je Arnautović.
Na inicijativu Centralne izborne komisije BiH i Radne grupe za praćenje realizacije zadataka iz nadležnosti institucija i policijskih agencija u Bosni i Hercegovini vezanih za provođenje Općih izbora 2022. godine, koja je formirana od strane Ministarstva sigurnosti BiH, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH donio je 10. augusta odluku o formiranju Operativnog štaba akcije “Opći izbori 2022” zaduženo za sigurnosni aspekt izbornog procesa u BiH.
“U Operativnom štabu akcije ‘Opći izbori 2022‘ su predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA-e), Granične policije BiH, Centralne izborne komisije BiH, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova Policije Brčko distrikta BiH”, pojasnio je Arnautović.
Istakao je da su novosti na ovim izborima bitne za javnost, prije svega, za birače, da je uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva izrađeno 6.090 sigurnosnih ekoloških štambilja, za svako biračko mjesto po jedan.
“Sigurnosnim štambiljom se utvrđuje autentičnost i sigurnosna ispravnost glasačkog listića. Štambilj će se otiskivati na prednjoj strani glasačkog listića, u donjem lijevom uglu, ispod uputstva za glasanje. Pored sigurnosnog štambilja s desne strane potpisuje se ovlašteno lice, odnosno član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića.Precizirane su odredbe koje se odnose na pomoć drugog lica. Da bi ostvario pravo pomoći drugog lica, birač mora dokazati predsjedniku biračkog odbora dokumentom izdatim od nadležnog organa da je slijep ili fizički nesposoban, dok nepismenost dokazuje upisanim XX ili praznom rubrikom u polju za potpis na identifikacionom dokumentu”, istakao je Arnautović.
Prema njegovim riječima, glasačka kabina/paravan je okrenuta prema biračkom odboru i posmatračima kako bi se spriječila mogućnost slikanja ili zamjene listića.
“U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivati rezultate istraživanja javnog mijenja u vezi s glasanjem i izborima. Ta zabrana traje od petka, 30. septembra od 07:00 sati i traje do zatvaranja biračkih mjesta. Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja odnosno traje od 1. oktobra u sedam sati ujutro i traje do 19 sati 2. oktobra. U tom periodu političkim subjektima zabranjeno je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju. Zabranjena je svaka aktivnost kojom se ometa ili opstruira izborni proces”, naglasio je Arnautović.
