Očekuje se da za Deklaraciju neće glasati zastupnici Mosta nezavisnih lista, čiji su sva četiri amandmana odbijena, a čelnik stranke Božo Petrov na sjednici je ustvrdio da se „SDP-ovim amandmanima Deklaracija dalje razblažuje pa će se dobiti još razrijeđenija kamilica“, prenosi Hina.
Saborski Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske u četvrtak je odbio većinu amandmana na prijedlog Deklaracije o položaju Hrvata u BiH i europskom putu te zemlje, zbog čega je upitan konsenzus pri sutrašnjem izglasavanju. Prethodno nije uspio ni pokušaj međustranačkog usuglašavanja HDZ-a i SDP-a o konačnom tekstu Deklaracije.
“Očekuje se da za Deklaraciju neće glasati zastupnici Mosta nezavisnih lista, čiji su sva četiri amandmana odbijena, a čelnik stranke Božo Petrov na sjednici je potvrdio da se „SDP-ovim amandmanima Deklaracija dalje razblažuje pa će se dobiti još razrijeđenija kamilica“, prenosi Hina.
Odbijena je i većina od 15 SDP-ovih amandmana, posebice oni kojima su nastojali utjecati politički i suštinski na sadržaj Deklaracije, tako da se očekuje i da će Kluba SDP-a glasati protiv, no o tome će se definitivno odlučiti na sjednici Kluba zastupnika SDP-a sutra uoči glasanja. O amandmanima će se i Vlada izjasniti na telefonskoj sjednici.
Od dva HDZ-ova amandmana djelomično je prihvaćen onaj kojim se „pozdravlja rješavanje statusnih i egzistencijalnih pitanja pripadnika HVO-a“, ali je iz njega brisan dio u koje se pritom poziva na Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji uz obrazloženje da je riječ o unutarnjepolitičkom pitanju RH zbog čega ga nije potrebno naglašavati u Deklaraciji. Prihvaćen je i HDZ-ov amandman kojim se od MVEP-a traži da jednom godišnje Saboru podnese izvješće o provedbi Deklaracije.
U potpunosti ili djelomično prihvaćeno je tek nekoliko SDP-ovih amandmana, većinom tehničke prirode, ali nijedan suštinskog karaktera. Tako im nije prošao zahtjev da se u preambulu Deklaracije uvrsti da „važeći izborni zakon ne osigurava legitimnu zastupljenost predstavnika konstitutivnih naroda u BiH, što nije u duhu Daytonskog sporazuma, iako time ne dovodi u pitanje legalnost dosad izabranih dužnosnika te ne omogućuje kandidiranje svim građanima BiH, što je suprotno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima“.
Nije prihvaćen ni SDP-ov prijedlog izmjene Deklaracije da „Hrvatski sabor osuđuje sve postupke i politike koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njenu podjelu, ugrožavanje teritorijalnog integriteta te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana“.
Predsjednik Odbora HDZ-ov Božo Ljubić odbijanje je objasnio riječima da bi to „impliciralo da je bilo pokušaja dezintegriranja BiH“.
SDP-u je propao je i pokušaj uvrštenja u tekst Deklaracije točke po kojoj Sabor „zahtijeva od svih državnih tijela da pri provođenju vanjske politike RH prema BiH, uključujući i provedbu Deklaracije, dosljedno poštuju načelo nemiješanja u unutarnje poslove druge države“, a Ljubić je kazao da kvalifikacija o miješanju u unutarnje poslove druge države „nije točna“.
Mostu nije prošao prijedlog da se najmanje dva puta godišnje traži reakcija i izvještava Vijeće sigurnosti UN-a i brojne europske institucije, od Vijeća Europske unije do OESS-a, o svim postupcima i odlukama na štetu hrvatskog naroda, ali i stabilnosti i funkcionalnosti BiH.
Kako prenosi Hina, odbijen im je i amandman kojim se traži promjena Ustava RH kako bi se svim Hrvatima izvan Hrvatske omogućilo dopisno i elektroničko glasanje, onaj kojim se traži pružanje kontinuirane pravne potpore pripadnicima HVO-a te onaj o izjednačavanju u pravima studenata hrvatskih državljana, neovisno o tome je li im prebivalište u RH ili BiH, kao i prava studenata koji su djeca ratnih invalida HVO-a sa studentima djecom ratnih invalida HV-a.