Nakon važnog sastanka u Mostaru, kojem je prisustvovala brojna delegacija partnera sa državnog nivoa, trojica predstavnika su se obratili javnosti, a Dragan Čović je prvi izašao i poručio da još uvijek nisu ništa dogovorili.
“Pokušali smo raspraviti zaključke prošlog sastanka i ono što su povjerenstva pokušala saglasiti. Imali smo otvorena tehnička pitanja, sva druga pitanja koja trebaju proći Vijeće ministara, raspodjelu sredstava u iznosu od 300 miliona KM, koji ostaju neutrošeni, o budžetu i drugim pitanjima”, rekao je Čović.
Čović je istaknuo poznati stav da su Izborni zakon, zakon o sudovima i zakon o sukobu interesa “minimalno što bi trebali završiti” do marta, međutim Izborni zakon BiH nije dio uvjeta koje je postavila Evropska komisija da bi dobili zeleno svjetlo, a što Čović uporno ignoriše i uvjetuje.
“Zakon o sudu BiH, Zakon o sukobu interesa, Izborni zakon u osnovi nismo dogovorili, ali smo došli do nekog nivoa saglasnosti 70-80 posto. Povjerenstva nastavljaju s radom i ako se neko od povjerenstva usaglase na tragu onoga što smo danas komentirali, onda ti zakoni idu u proceduru, u Vijeće ministara BiH i Parlament. Žao mi je što nismo uspjeli za ovo vrijeme napraviti taj ogroman iskorak koji se od nas očekivao; povjerenstva su uradila ogroman posao; imali su sedam-osam sastanaka, ali evidentno nismo uspjeli kao predstavnici politika napraviti osnova da se i oni usaglase i našli smo se u raskoraku”, rekao je Čović.
Objasnio je da ih 4. marta očekuje sjednica Vijeća ministara, koja je posljednji rok da nešto bude završeno.
“Različita su tumačenja toga šta trebamo uraditi; držali smo se svega onoga što je dogovoreno na sastancima sa predsjednicom EK. Različiti su razlozi: od Izbornog zakona i suda zašto se nismo uspjeli usaglasiti, pokušat ćemo to uraditi ovih dana kako bi i ovi što nas ocjenjuju mogli reći da smo kredibilni”, kazao je.
EU odluke o otvaranju pregovora donosi 20/21. marta, zbog čega je ova sedmica posljednji rok kada radna tijela mogu usaglasiti zakone.
“Posao moramo zavrišti najdalje ponedjeljak-utorak ako mislimo da to neko i ocjenjuje”, rekao je Čović.
Čović tvrdi da je dogovoreno i Predsjedništvo BiH, međutim Nikšić je nakon njegovog obraćanja kazao kako Trojka ne prihvata izmjene u načinu izbora Predsjedništva BiH bez izmjena Ustava BiH te da ne smatraju kako Izborni zakon mora ići u paketu, nego da može pojedinačno integritet, CIK, Predsjedništvo.
Čović kaže: “Što se tiče Izbornog zakona, dogovorili smo se da radimo na tri stvari. Jedna je Predsjedništvo. Bila je varijanta da mijenjamo Ustav, pokušali smo i ne ide. Onda smo dali kompromisni minijaturni prijedlog da u sadašnjem članu dopunimo nešto kako bismo odvratili potrebu da Bošnjaci masovnim izlaskom imaju dva člana Predsjedništva.”
To je u suštini ono što je HNS ranije predložio i dostavio partnerima, ali su pojedini članovi Trojke istaknuli da to nije opcija.
“Treće pitanje su tehnike izmjene Izbornog zakona i tu smo se najmanje približili. Kod Predsjedništva smo se bar složili da jedna strana ne procjenjuje da je vrijeme o tome pričati. Druga strana kaže: OK; to je to jer i u budućem rješenju kad se promijeni Ustav, bit će tako; neće se to bitno promijeniti”, poručio je Čović govoreći o Predsjedništvu BiH.