“Ustavni sud BiH jedna je od pet institucija koje se izravno navode i razrađuju u Ustavu BiH to je izvorni Dayton koji Dodik priziva i kao takav ne bi trebao biti švedski stol”, izjavio je u srijedu predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, u povodu najnovije odluke Narodne Skupštine RS-a kojom je usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriju tog entiteta.
Cvitanović dodaje kako je na taj način ponovno otvorila političku, pa i ustavnopravnu krizu u ionako kompliciranim odnosima u BiH, priopćeno je iz HDZ-a 1990.
“Odluka Narodne Skupštine RS-a, prema mišljenju ustavnopravnih stručnjaka koji razumiju ustavnopravnu materiju, ali i drugih koji mogu nešto reći o karakteru propisa koji je usvojen, ističu kako je ovaj zakon prijeporan po mnogim osnovama. Odluke entitetskih parlamenata ne mogu imati suspenzivne posljedice prema odlukama državnih tijela vlasti, pa tako i prema odlukama Ustavnog Suda BiH”, kazao je Cvitanović.
Čelnik “Devedesetke” navodi da se “razumije kako nije u pitanju problem pravnog karaktera nego potreba da se na ovaj način šalju snažne političke poruke vladajuće koalicije u RS-u.
“Ustavni sud BiH je Daytonska kategorija; on je kao institucija naveden i razrađen u Ustavu BiH i kao takvog prihvatila ga je i srpska strana u tijeku mirovnih razgovora. Poznato je da političko vodstvo u RS-u svoja politička nastojanja, pa i zahtjeve uvijek oslanjaju na tezi o primjeni izvornog Daytona kao političko-pravne osnove uređenja BiH. U tom pogledu Ustavni sud BiH kao takav ne može biti izvornija Daytonska institucija. Dayton je međunarodni sporazum, ugovor o kojemu su se sve strane usuglasile i kao takav ne može biti švedski stol, pa da se uzme samo ono što mi se sviđa. Zbog toga smatram da su nastojanja NSRS-a kroz ovaj zakon izraz jednostrane volje i čin grubog nasrtaja na institucije BiH, što nije dobro”, ističe Cvitanović.
Apelira na povratak u okvire “normalnog i civiliziranog političkog dijaloga”.
“Mogu razumjeti želje, pa i nastojanja da se o određenim pitanjima nađu rješenja, ali ona moraju biti rezultat konsenzusa, a ne političkog ili pravnog nasilja. Zbog toga apeliram da se svi vratimo u okvire normalnog i civiliziranog političkog dijaloga, da o problemima razgovaramo i da tražimo rješenja. Institucije BiH su mjesto gdje se o tome treba razgovarati i dogovarati. Sve drugo će biti ‘ćorsokak politika’ koja neće donijeti ništa dobro ni državi ni narodima koji u njoj žive”, naglasio je Cvitanović.
Sva tri konstitutivna naroda, kako kaže, imaju pravo i obvezu sudjelovanja u institucijama ove zemlje i to im pravo niko ne može i ne smije uskratiti.
“Jedino politika uvažavanja i dogovora može biti benefitna za sva tri konstitutivna naroda i ostale građane BiH. Proizvoditi permanentne političke krize ovaj put i nasrtajem na ustavnopravni poredak BiH i to na izvorni Dayton na koji se pozivaju nije put prema traženju rješenja nego je usmjereno na destabiliziranje države. Ako se cijela situacija ne vrati u institucionalne okvire, gdje će vladati princip političkog dijaloga kao osnove za donošenje političkih odluka i zakonodavnu djelatnost entitetskih parlamenata institucije Tužiteljstva BiH, ali i Ured Visokog predstavnika za BiH će morati reagirati”, stoji u priopćenju.