Narodna skupština Republike Srpske na današnjoj sjednici razmatra prijedlog kojim se stavlja van snage set zaključaka donesenih u decembru prošle godine, a koji su se odnosili na rad pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine.
Riječ je o dokumentima kojima je entitetski parlament, pod snažnim političkim utjecajem vlasti Milorada Dodika, tada osporavao legitimitet Suda BiH, Tužilaštva BiH i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Na prijedlogu dnevnog reda, koji je danas objavljen, pod rednim brojem tri nalazi se “Prijedlog zaključka o stavljanju van snage zaključaka donesenih u decembru 2024. godine”. Time vlast Republike Srpske faktički odustaje od političkog kursa sukoba s pravosuđem BiH koji je obilježio kraj prošle i početak ove godine.
Među zaključcima koji se sada povlače nalaze se i oni kojima je Narodna skupština RS ranije tvrdila da su Sud BiH, Tužilaštvo BiH i VSTV “neustavne kategorije koje je nametnuo visoki predstavnik suprotno Ustavu BiH i demokratskim načelima”. Ti zaključci su u decembru 2024. poslužili kao osnova za političku kampanju Milorada Dodika protiv institucija države i visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Tada je NSRS proglasila i da “neustavni Sud BiH i Tužilaštvo BiH vode politički montiran proces protiv predstavnika Republike Srpske”, zahtijevajući da se takvi postupci odmah obustave. Nadalje, Skupština je tvrdila da “evropski pravni standardi zabranjuju vođenje degradirajućih sudskih postupaka protiv lica u stanju zdravstvene ugroženosti”, te pozvala predsjednika RS i direktora Službenog glasnika da se ne odazivaju pozivima Suda BiH dok se Dodik, koji je bio optužen pred Sudom BiH, ne oporavi.
Povučeni su i zaključci kojima se tražilo od predstavnika RS u zajedničkim institucijama BiH da obustave odlučivanje na državnom nivou “dok Evropska unija ne obezbijedi pravične uslove suđenja”, te oni u kojima se Tužilaštvo BiH optuživalo za “miješanje u rad Narodne skupštine RS” i “atak na ustavno ustrojstvo BiH”.
Zaključci su predviđali i izmjene Krivičnog zakonika RS kojima bi se krivično gonilo “nepoštovanje odluka institucija i organa Republike Srpske”, što je tada izazvalo oštre reakcije međunarodne zajednice i opozicije u Banjoj Luci.
Današnji potez vlasti RS stoga predstavlja svojevrsno povlačenje iz otvorene institucionalne konfrontacije s državnim pravosuđem, ali i implicitno priznanje da su prošlogodišnji zaključci bili politički neodrživi.
Podsjetimo, poslanik PDP-a Igor Crnadak jutros je objavio fotografiju dnevnog reda sjednice, ističući da je “danas historijski dan kada Narodna skupština konstatuje da Dodik više nije predsjednik RS-a”. Njegova izjava odnosi se i na drugu tačku dnevnog reda koja se tiče izbora vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, nakon što je Miloradu Dodiku istekao mandat.
Treća tačka; povlačenje zaključaka o “urušavanju ustavnog poretka BiH”, označava kraj jedne faze Dodikove politike permanentnog sukoba sa institucijama države i međunarodnom zajednicom.
Opozicija u RS već je više puta upozoravala da su zaključci iz decembra 2024. bili pravno besmisleni i politički štetni, jer su dodatno izolovali Republiku Srpsku i pogoršali odnose sa Sarajevom, Briselom i Washingtonom.
Iako se u prijedlogu NSRS ne navode razlozi za njihovo ukidanje, jasno je da je odluka donesena u trenutku kada se vlast u Banjoj Luci suočava s rastućim međunarodnim pritiscima i sve većom političkom neizvjesnošću uoči izbora.
Donošenjem ovog prijedloga, vlast u Republici Srpskoj faktički priznaje da politika direktne konfrontacije sa državnim institucijama BiH nema perspektivu, te da povratak u institucionalne okvire postaje nužnost, čak i ako to za Milorada Dodika znači odustajanje od retorike koja mu je donedavno donosila političke poene.