Apsolutno ću se zalagati da takav zakon bude donesen. Ja već radim na tome i iduće godine, na 25-godišnjicu genocida, sigurno ćemo imati takav zakon – rekao je jučer Inzko u Potočarima.
Duraković, koji je ujedno i član Organizacionog odbora za obilježavanje genocida u Srebrenici, kaže da mu nije jasno šta je međunarodna zajednica dosad čekala da nametne jedan takav zakon.
Ističe kako je očito da je među bitnim međunarodnim faktorima najzad počela preovladavati svijest o potrebi da se konačno prekine finalna faza genocida – njegovo negiranje.
– Imamo zvanično, institucionalno negiranje genocida, kako struktura entiteta RS-a, nažalost tako i dijela državnih institucija. Evo, uzet ću za primjer predsjedavajućeg Predsjedništva BiH koji to radi skoro na dnevnoj osnovi – navodi naš sagovornik.
Naglašava kako je krajnje vrijeme da se tom političkom bezobrazluku stane ukraj, upravo nametanjem zakona kojim bi se spriječilo negiranje genocida, ali i veličanje ratnih zločinaca.
– Zašto se na to čekalo dosad? Pa, odgovor vjerovatno mogu dati u međunarodnoj zajednici, za koju je to svojevrsni test i prilika da konačno osigura minimum satisfakcije za žrtve – rekao je Duraković.
Potcrtava da u manjem bh. entitetu i dan-danas presuđene ratne zločince institucionalno predstavljaju kao narodne heroje.
– Pa, znate da po njima daju imena fakultetima, školama, domovima, ulicama… – govori Duraković.
Mišljenja je da bi zakon o zabrani negiranja genocida bio koristan, posebno u procesu pomirenja.
– Svakako da bi on prije svega trebao biti usvojen u Parlamentu BiH, ali očito da to nije moguće zbog ovakve političke situacije. Stoga, međunarodna zajednica, kroz Ured visokog predstavnika (OHR), odnosno bonskim ovlastima može, treba i mora donijeti takav zakon, ako je iole iskrena i spremna pomoći ovoj zemlji – poručuje Duraković.
Ocjenjuje veoma pozitivnim da će preživjele žrtve genocida konačno imati zakon na osnovu kojeg će moći podnositi krivične prijave protiv onih koji ga budu kršili.
– Ako ništa drugo, pravni sistem, ovakav kakav on i jeste u BiH, ipak će morati odlučivati po našim pritužbama – konstatuje bivši srebrenički načelnik.
S obzirom na to da takvog zakona do sada nije bilo, Duraković navodi kako nije imao priliku podnositi krivične prijave kada bi se, recimo, u nekoj lokalnoj crkvi u Srebrenici pjevale uvredljive – četničke pjesme.
– Kada bih se obratio lokalnoj policiji, rekli bi mi – “zakon to nije zabranio, a da postoji zakon, mi bismo reagovali”. Kad budemo imali taj zakon, imat ćemo i priliku da, kada neko u pjesmi spomene Karadžića, podnesemo krivičnu prijavu. A državni zakon moraju poštovati i entiteti – zaključuje Duraković u razgovoru za Vijesti.ba.