Nakon Općih izbora održanih 4. oktobra, Evropska unija očekuje od Bosne i Hercegovine da obnovi reformski zamah i ispuni očekivanja građana kada je riječ o evropskim integracijama. Iz Evropske komisije upozoravaju da bi, osim zastoja na putu ka otvaranju pristupnih pregovora, BiH uskoro mogla biti suočena i s rizikom gubitka 373,9 miliona eura iz Plana rasta za zapadni Balkan.
Govoreći o tome šta bi novi sazivi vlasti trebali prvo uraditi kako bi BiH ostvarila mjerljiv napredak prema EU, iz Komisije podsjećaju da je Evropsko vijeće u martu 2024. godine donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
„Odluka Evropskog vijeća iz marta 2024. da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom poslala je važnu poruku građanima Bosne i Hercegovine, potvrđujući evropsku perspektivu njihove zemlje“, naveli su iz Evropske komisije.
Međutim, više od dvije godine nakon te odluke još nije održana prva međuvladina konferencija, koja bi označila formalni početak pregovaračkog procesa.
Iz Komisije navode da BiH treba intenzivirati napore na provođenju reformi i preduzeti sve relevantne korake utvrđene preporukom Evropske komisije iz oktobra 2022. godine kako bi Vijeće EU moglo usvojiti pregovarački okvir i omogućiti održavanje dugo očekivane prve međuvladine konferencije.
Među reformama koje još nisu provedene posebno izdvajaju usvajanje Zakona o sudovima BiH i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.
„Njihovo usvajanje u skladu s evropskim standardima od suštinskog je značaja za jačanje nezavisnosti, integriteta, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa, kao i povjerenja građana u pravosudni sistem“, istakli su iz Evropske komisije.
Komisija u odgovoru nije precizirala koja konkretna sporna pitanja u tekstovima ova dva zakona još moraju biti riješena, niti je navela smatra li realnim održavanje prve međuvladine konferencije do kraja 2026. godine.
Brisel od BiH očekuje i imenovanje glavnog pregovarača. Iz Komisije naglašavaju da je odluka o njegovom imenovanju u nadležnosti BiH i da treba biti donesena u skladu s domaćim zakonodavstvom i procedurama.
„Očekujemo da glavni pregovarač bude operativan, s punim mandatom da predstavlja zemlju u cjelini“, poručili su iz Evropske komisije.
Komisija prati napredak BiH u svim ključnim prioritetima, a ocjenu ostvarenih pomaka predstavit će u predstojećem Paketu proširenja i izvještaju o Bosni i Hercegovini.
Istovremeno, iz Evropske komisije navode da ostaju spremni pružiti političku, tehničku i finansijsku podršku BiH u provođenju političkih, institucionalnih, socijalnih i ekonomskih reformi potrebnih za napredovanje prema članstvu u EU.
Posebno važan dio odnosi se na Plan rasta za zapadni Balkan i sredstva koja su na raspolaganju Bosni i Hercegovini.
BiH i dalje može dobiti do 976,6 miliona eura iz Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan, pod uvjetom uspješnog provođenja dogovorenih reformi. Taj iznos već uključuje smanjenje indikativne alokacije za BiH od deset posto, koje je primijenjeno 2025. godine zbog kašnjenja.
Nakon što je Reformska agenda BiH odobrena u novembru 2025. godine, isplata sredstava, uključujući pretfinansiranje, moguća je tek nakon stupanja na snagu sporazuma o zajmu i Instrumentu te zadovoljavajućeg ispunjavanja primjenjivih uslova.
Međutim, posebno važan rok odnosi se na prvih 50 reformskih koraka.
„Period odgode za prvih 50 reformskih koraka, čiji je rok bio decembar 2025. godine, traje 12 mjeseci i ističe 31. decembra 2026. godine. Time se Bosna i Hercegovina uskoro izlaže riziku gubitka 373,9 miliona eura ukoliko uvjeti ne budu ispunjeni i reforme provedene“, upozorili su iz Evropske komisije.