Konaković kaže da je Šmitova odluka da se Domovi naroda formiraju na osnovu popisa iz 2013. godine pogodovala stranci SDA. Da se popunjavalo po popisu iz 1991. godine, sve bi bilo završeno – u prijevodu ne bi Šmit mogao da pogoduje stranci SDA. Domovi naroda. Još vam nije jasno kako se biraju delegati za Domove naroda. Salko Bijedić i Enver Mićijević u dvije odvojene analize objašnjavaju kako se biraju i posebno, obratite pažnju na usporedbu popisa iz 1991. i 2013. godine. Jedva smo sklopili prilog o ovome. Mislim, glava vas zaboli dok skontate, ali zato kada skontate – tek vas onda glava zaboli. Ovako, jednostavno: svaki narod u Federaciji, bez obzira koliko ga brojčano ima, daje po 23 delegata u Dom. Ostali daju 11.
Hajmo po narodima, konkretno. Koliko kojeg naroda živi u Federaciji, zaokružujem brojke.
Bošnjaci: 1.562.000:23 = 67.929, odnosno, 1 (jedan) delegat u Domu naroda FBiH kod Bošnjaka vrijedi 67.929 osoba.
Hrvati: 498.000:23 = 21.647, odnosno, 1 (jedan) delegat u Domu naroda FBiH kod Hrvata vrijedi 21.647 osoba.
Srbi: 56.550:23 = 2.458, odnosno, 1 (jedan) delegat u Domu naroda FBiH kod Srba vrijedi 2.458 osoba.
Hajmo jedan kanton za primjer. HNK. Zašto 92.000 Bošnjaka ima samo jednog delegata u Domu naroda? Lako, broj Bošnjaka u HNK (92.000) podijelimo s “koeficijentom” 67.929 i dobijemo broj 1,35 koji se “zaokruži” na jedan. Da je podjela bila iznad 1,5, onda bi se zaokružilo na 2, pa bi Bošnjaci imali dvojicu iz HNK u Domu. Nije tu kraj. Tamo gdje je ogroman broj, višak Bošnjaka, Šmit jednog Bošnjaka prebaci u kanton gdje gotovo nema Bošnjaka – zapadnu Hercegovinu. Tamo gdje Hrvata uopšte nema, naprimjer Goražde, Šmit kaže da taj kanton mora dati jednog Hrvata, jer ih imaju totalno manjka, nijednog stanovnika Hrvata. Hoćete još nejasnije.