Evropska komisija preporučuje domaćinstvima da osiguraju zalihe hrane, vode, lijekova i gotovine, pripreme torbu za evakuaciju i naprave plan za prva 72 sata vanredne situacije, odnosno period dok ne stigne organizirana pomoć.
Smjernice su upućene i Bosni i Hercegovini, a predstavljene su u utorak na Evropskom forumu civilne zaštite u Briselu. Dokument je predstavila Hadja Lahbib, evropska komesarka za jednakost, pripravnost i upravljanje krizama.
Dokument nosi naziv „Smjernice o pripravnosti stanovništva“ i dio je Strategije Unije za pripravnost, koju je Evropska komisija usvojila u martu 2025. godine.
Prema preporukama Komisije, domaćinstva bi trebala biti u mogućnosti samostalno zadovoljiti osnovne potrebe, uključujući hranu, vodu, lijekove, komunikaciju i gotovinu.
Jednako važna su i praktična znanja, poput pripreme hrane bez električne energije, saradnje sa susjedima i donošenja razumnih odluka u stresnim situacijama.
Vlasti bi građane trebale podsticati da naprave plan za vanredne situacije, pripreme torbu za evakuaciju i nauče pružati prvu pomoć.
Prva 72 sata smatraju se ključnim
Evropska komisija objašnjava da su prva 72 sata svake krize posebno važna. Domaćinstva koja u tom periodu mogu samostalno zadovoljiti osnovne potrebe rasterećuju hitne službe, koje pomoć mogu usmjeriti prema onima kojima je najpotrebnija.
Tri dana predstavljaju minimum, a ne krajnji cilj priprema.
Smjernice nisu vezane za jednu konkretnu vrstu opasnosti. Polazi se od toga da krize različitih uzroka na sličan način pogađaju domaćinstva, prvenstveno kroz prekide u snabdijevanju, komunikacijama i pružanju osnovnih usluga.
Komesarka Hadja Lahbib poručila je da prvi sati nakon izbijanja katastrofe mogu biti presudni.
„Svaki Evropljanin bi trebao znati šta da radi, kako da zaštiti porodicu i kako da pomogne drugima. Pripravnost počinje u našim domovima, školama i zajednicama. Zato ljudima dajemo praktične alate da se pripreme za krize, a istovremeno jačamo sisteme na koje se oslanjaju kad nastupi vanredna situacija“, rekla je Lahbib.
Komisija ne propisuje tačne količine namirnica i drugih potrepština koje bi građani trebali imati u svojim domovima. Umjesto toga, vlastima preporučuje postepene korake koje građani mogu finansijski priuštiti, umjesto insistiranja isključivo na gomilanju zaliha.
Posebno se naglašava potreba prilagođavanja preporuka domaćinstvima s niskim primanjima i osobama s invaliditetom. Za njih se predlažu individualni planovi koji obuhvataju lijekove, pomagala i potrebnu podršku za najmanje 72 sata.
Pripravnost se uvodi i u škole
Evropska komisija predlaže da se priprema za vanredne situacije uvede i u predškolsko i osnovno obrazovanje.
Djeca bi kroz igru i svakodnevnu nastavu učila kako prepoznati službena upozorenja i pouzdane informacije, kada i kako pozvati broj 112 te kako pružiti osnovnu prvu pomoć.
Komisija posebno naglašava da se takve aktivnosti trebaju provoditi bez izazivanja straha i anksioznosti kod djece.
Predloženo je i da se od 2027. godine svakog 23. oktobra obilježava Dan pripravnosti Evropske unije. Datum je odabran jer je na taj dan 2001. godine osnovan Mehanizam civilne zaštite Evropske unije.
Smjernice su nastale i na osnovu preporuka 150 nasumično odabranih građana iz svih 27 država članica, koji su o pripravnosti razgovarali od marta do maja ove godine.
Preporuke se odnose i na Bosnu i Hercegovinu
Smjernice su upućene državama članicama Evropske unije, ali i državama koje učestvuju u Mehanizmu civilne zaštite Unije.
Bosna i Hercegovina punopravna je članica ovog mehanizma od septembra 2022. godine, zbog čega se preporuke odnose i na njene institucije civilne zaštite.
Dokument nije pravno obavezujući. Svaka država primjenjivat će ga u skladu sa svojim unutrašnjim uređenjem, a Evropska komisija navodi da bi smjernice u budućnosti mogle biti izmijenjene na osnovu iskustava i povratnih informacija.