Najveće malverzacije uočene su na biračkim spiskovima glasača izvan BiH na kojima se nalaze osobe koje su fiktivno prijavljene na adresama na kojima ne žive. CIK je zbog ovih zloupotreba sa biračkog spiska skinula gotovo 28.000 birača, te podnijela Tužilaštvu BiH dokument koji ukazuje na krađu ličnih podataka bh. državljana iz dijaspore.
Da tu zloupotrebe ne prestaju, dokazao je i nalog Agencije za zaštitu ličnih podataka da se sa službene web stranice CIK-a ukloni Izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH, čime je je Agencija za zaštitu ličnih podataka indirektno omogućila dalje zloupotrebe ličnih podataka bh. Državljana. Nakon objavljivanja biračkog spiska, CIK-u se javilo gotovo 3.500 hiljade građana koji su ukazivati da su im ukradeni lični podaci, te da se mimo svog znanja nalaze na biračkom spisku.
FACE televizija je uporedila biračke spiskove registrovanih glasača izvan BiH iz 2018. i 2020. godine, te došla do zaključka da je u pojedinim gradovima prijavljeno i do 800% više glasača u odnosu na izbore 2018. godine.
Fascinantna je i činjenica da su se u općini Donji Žabari u 2018. Godini prijavila samo 3 glasača iz dijaspore, a ove godine čak 75, što je procentualna razlika od oko 2400%. U Neumu je prijavljeno 213 birača više u odnosu na 2018. Godinu.
Izborne krađe posljedica su korumpirane vlasti sistema, ali i pravosuđa koje do danas nije reagovalo na prijave CIK-a. Krađa identiteta i ličnih podataka i prijavljivanje mrtvih osoba za glasanje predstavljaju ozbiljna krivična djela, na koja Gordana Tadić još uvijek šuti. Nepoznanica je i zašto je Agencija za zaštitu ličnih podataka reagovala tako promptno i burno, znajući da je objava biračkog spiska bila način da se spriječe izborne krađe i zloupotrebe. Po čijem nalogu rade oni koji šute na izborne krađe?
Kako god, koga smo birali na prošli izborima, dobro nam nije i gore.