Njegov branjenik nalazi se u pritvoru više od dvije godine, a zakonski nije precizirano koliko se puta može odgoditi glavni pretres.
Podsjećamo, Kantonalni sud u Sarajevu 11. oktobra 2017. godine potvrdio je optužnicu u slučaju „Pravda“ (akcija provedena u novembru 2016. godine) protiv 38 fizičkih i osam pravnih lica. S nekoliko lica je potpisan sporazum o priznanju krivice, te je u predmetu ostalo 40 optuženih. Delimustafiću se pritvor produžava svaka dva mjeseca.
Delimustafiću se na teret stavlja da je od 2009. do 2016. godine organizirao kriminalnu grupu koja je, između ostalog, nezakonito knjižila i preprodavala nekretnine uglavnom umrlih osoba na području KS. U sudskim postupcima koje je vodila sutkinja Lejla Fazlagić Pašić, nekretnine s umrlih knjižili su na članove organizacije i rodbinu, a potom su ih sklapanjem ugovora prodavali trećim osobama.
Počinjenjem tih krivičnih djela stekli su protupravnu imovinsku korist u iznosu većem od 10 miliona maraka.
Bivša sutkinja Lejla Fazlagić-Pašić koja ima i hrvatsko državljanstvo pobjegla je u Hrvatsku uoči akcije hapšenja, a Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske još uvijek nije donijelo odluku o izručenju BiH niti ima za to zakonski određen rok. Zahtjev za izručenjem više od godinu se nalazi kod ministra pravosuđa Hrvatske Dražena Bošnjakovića.
Advokat Feraget za Patriju navodi da njegov branjenik ostaje u pritvoru, iako nije bio u bjekstvu.
– U Hrvatsku je otišao dok nije bio na snazi niti pritvor niti mjere zabrane – kazao je Feraget.
Podsjećamo, Delimustafić je uhapšen u Karlovcu u decembru 2016. godine nakon što je za njim raspisana međunarodna potjernica.
Kantonalni sud u Sarajevu je ranije odbio prijedlog advokata Ferageta za određivanje jamstva njegovom branjeniku. Na to rješenje je izjavljena žalba o kojoj još nije odlučeno.
– O nekorektnim postupcima Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Ustavni sud BiH će se uvjeriti iz samog teksta žalbe protiv rješenja kojim se odbija jamstvo. Naime, nakon što je preliminarno dogovoreno da apelant bude pušten uz jemstvo (i naravno sve moguće potrebne mjere zabrane) u visini od 1.000.000,00 KM postupajući tužilac Samir Selimović je pred Sudom 10.10.2018. godine izjavio da se ne slaže s predloženom sadržinom jamstva na iznos od oko milion KM s obzirom na to da šteta od krivičnih djela koja se apelantu stavljaju na teret prelazi deset miliona KM. Kad bi ovo sve bilo i tačno, a naravno da nije tačno, s aspekta poštivanja prava na slobodu i sigurnost ličnosti i garantovane pretpostavke u korist slobode za svako lice pa samim tim i za apelanta, postavlja se pitanje kako je moguće da Sud odbije jemstvo od preko jedan milion KM, koje pokriva desetinu navodne štete, i to uz sve ostale moguće mjere zabrane (koje se odnose i na kluzijsku i iteracijsku opasnost) – pita se Feraget.
On napominje da je iz susjedne Republike Hrvatske stigla vijest da je Ivica Todorić, koji je izručen iz Velike Britanije, pušten iz prtivora uz mjere opreza (oduzimanje putovnice i zabranu putovanja) nakon polaganja jamstva od jedan milion eura iako mu se na teret stavljaju krivična djela kojima je uzrokovana šteta od preko 125 miliona eura.
– Mislim da ovo dovoljno govori o generalnom stanju našeg pravosuđa i odnosu prema vlastitim državljanima. Naime, dok se optuženi za genocid brane sa slobode, apelanta se drži u pritvoru već više od dvije godine iz nekih drugih razloga koji nemaju veze s mogućim ometanjem krivičnog postupka, a da pri tome pretres nije počeo iako je optužnica potvrđena prije više od 13 mjeseci – naveo je Feraget.