Fotografije su zabilježene 3. oktobra u Glavatičevu, a kako tvrde iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT ovakvi prizori na Neretvi događaju se zbog izgradnje nove hidroelektrane „Ulog“.
Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu kazao je da se posljedice onečišenja rijeke Neretve osjećaju kilometrima nizvodno, prema Bjelimićima i Glavatičevu. Nakon ovih prizora, uslijedila je reakcija i federalne ministrice okoliša i turizma Nasihe Pozder, kao i federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Kemala Hrnjića.
Šta su vlasti uradile da zaštite Neretvu?
“Priča o izgradnji Hidroelektrane Ulog pokrenuta je 2009. godine. Od tada do danas svaka bojazan za rijeku Neretvu, uključujući i najcrnje scenarije je opravdana. Vlast niti na jednom nivou, od Hercegovačko-neretvanskog kantona, preko oba entiteta, do državnog nivoa nije se pokazala preduzetnom ili uspješnom u nastojanju da riješi ovaj problem”, naveli su Pozder i Hrnjić.
Podsjetili su da se HE Ulog gradi na području RS, ali da bez obzira na to, RS je prema vlastitom zakonodavstvu morala pribaviti mišljenje resornih institucija iz Federacije BiH s obzirom na to da je Federacija BiH ta koja će u najvećoj mjeri osjećati posljedice izgradnje ove hidroelektrane i njenog rada.
“Kako to nikad nije urađeno, evidentno je da je RS prekršila i vlastite zakone. Također, i međunarodne konvencije su na strani boraca za zaštitu Neretve. Dobili smo Izvještaj Biroa Stalnog komiteta Bernske konvencije u kojem se izražava žaljenje što je izgradnja brane nastavljena i što nije obustavljena u skladu s njihovom preporukom iz 2022. Ovaj problem ima podlogu za pravni lijek, a uzimajući u obzir da su resorna ministarstva u Vladi Federacije BiH iscrpila sve mogućnosti koje su u skladu s našim nadležnostima, uputićemo na Vladu Federacije BiH prijedlog Inicijative prema Parlamentarnoj skupštini BiH za rješavanje predmetnog pitanja HE Ulog, ali i drugih sličnih slučajeva”, navode u zajedničkoj izjavi ministri Pozder i Hrnjić.
Ministrica Pozder je u skladu sa zakonskim mogućnostima uputila dopis kojim traži hitan inspekcijski nadzor od Republičke uprave za inspekcijske poslove RS.
U čijem vlasništvu je HE Ulog?
Koncesiju za gradnju na 30 godina, dobila je kompanija EFT, čiji je vlasnik Vuk Hamović. Ovo je njegova druga kompanija u RS. Partner na projektu je kineska kompanija Sinohydro. EFT posluje širom zemalja Evrope, a nakon dešavanja na Neretvi naišle su brojne kritike na račun ove kompanije.
Iz Fondacije ACT za FACE su kazali da je zbog potencijalne gradnje HE Ulog u vlasništvu kompanije ETF trenutna situacija po rijeku Neretvu katastrofalna.
« Jedna od najvrednijih rijeka u Evropi, prebogata različitim vrstama pastrmke ali i drugim vrstama je ujedno i vjerovatno najugroženija rijeka u Evropi. Od planova za gradnju brojnih malih hidroelektrana kako u njenom gornjem toku tako i na njenim mnogim pritokoma, preko gradnje hidroelektrane “Ulog” i projekta Gornji horizonti, susrećemo se sa ubistvom jedne rijeke – naše Neretve.
/ Foto: Robert Oroz za Face.ba
Mi iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, koja djeluje unutar Koalicije za zaštitu rijeka BiH, odlučili smo pridružiti se inicijativi za spas gornjeg, najvrjednijeg toka Božanske rijeke, kako su je drevni Iliri nazvali, ali i cijelog njegog toka jer u toku je sveopšti energetski napad na Neretvu, uz Unu vjerovatno najljepšu rijeku u našoj državi. Važno je napomenuti da organizacije poput Zeleni Neretva Konjic, Centar za životnu sredinu Banjaluka, Eko akcija i Aarhus centra, ali i mnogi drugi preko deceniju rade na odbrani ove rijeke, a sada je presudno da se svi uključe.
Posljednja događanja – industrijska zagađenja u Konjicu i ekološke katastrofe uzvodno, pomori riba i onečišćenje uslijed radova na izgradnji hidroelektrane “Ulog” čini se da su, jače nego ikada ranije, uticale na naše građane i građanke koji postaju svjesni opasnosti realizacije ovakvih štetnih projekata. Kao rezultat toga imamo veći pritisak šire javnosti, što, konačno, rezultira i buđenjem decenijama uspavanih institucija. Međutim ne smijemo zaboraviti određeno saučesništvo mnogobrojnih institucija koje su ponovo zakazale i dovele građane i građane pred svršen čin da se golim rukama bore za rijeku koja mnogima život znači. Institucije RS ignorišu sve i napreduju s projektima koji uništavaju Neretvu.
Borbe protiv izgradnje malih hidroelektrana (mHE), je rezultirala historijskim, tzv. narodskim zakonom o zabrani izgradnje ovih štetnih objekata na teritoriji cijelog entiteta FBiH, čime je potvrđeno da su ujedinjeni građani najveća snaga, zato vjerujemo da možemo spasiti i našu smaragdnu kraljicu“, kazala je za FACE direktorica Fondacije AKT, Lejla Kusturica.
Međunarodne institucije uključene u djelovanje protiv uništenja Neretve
Iz ove Fondacije kazali su da su građani odlučni u zaštiti i očuvanju rijeke Neretve, te da su svi odlučili masovno podići glas protiv uništenja ove rijeke.
„Institucije se bude, što rezultira konkretnim inicijativama i aktivnostima, primjetan je i pojačani pritisak i međunarodnih krugova, u vidu insistiranja na pridržavanju preporuka Sekretarijata Bernske konvencije i mogućeg otvaranja slučaja Energetske zajednice protiv BiH zbog realizacije štetnih projekata u gornjem toku Neretve. Pripremamo niz aktivnosti u ovom teškom procesu i iste ćemo realizovati u danima i sedmicama koje predstoje. Osnovni cilj je da EFT, kompanija Vuka Hamovića koja je glavni investitor u projektu HE “Ulog” i čije je sjedište u Kalinoviku, mora zaustaviti izgradnju slijedeći Bernsku konvenciju.
Neke kolege, uključujući i aktiviste naše Fondacije, prisutne su na terenu, drugi analiziraju dokumentaciju koja se odnosi na projekat izgradnje HE “Ulog”, tražeći eventualne propuste napravljene u procesu ishodovanja dozvola za realizaciju ovog projekta i već s velikom sigurnošću možemo tvrditi da ih ima, dok je dogovoreno i niz sastanaka s lokalnim stanovništvom, koje je srce i pokretačka snaga ove borbe. Poseban segment djelovanja odnosi se na komunikaciju s međunarodnim institucijama koje se bave problematikom HE “Ulog” „, poručila je direktorica Fondacije ACT za FACE.
/Foto: Robert Oroz za Face.ba
Članovi ove Fondacije kreirali su posebno pismo i zahtjev za zaštitu Neretve koji će uputiti na nekoliko adresa nadležnih institucija. Kako tvrdi direktorica ove Fondacije za FACE, pismo sadrži kraću argumentaciju i zahtjev institucijama da djeluju po pitanju ovog gorućeg problema.
„Prema informacijama kojima raspolažemo, na protokole institucija svakodnevno stižu apeli građana i građanki iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, čak i susjedne Hrvatske, koja s našom državom “dijeli” manji dio toka Neretve, i ovaj pritisak će u predstojećem periodu sigurno biti i pojačan“, tvrde.
U slivu rijeke Neretve planirana je gradnja više od 70 elektroenergetskih objekata, a kako tvrde stručnjaci, strategije i planovi gradnje moraju bit revidirani. Ono što je najvažnije kako tvrde iz Fondacije ACT je da inspekcije iz RS-a izađu na teren.
„Treba da počnu raditi svoj posao jer prema našim saznanjima još uvijek nisu postupili po prijavama koje su upućene i prije 10 dana, da se slijede uputstva iz Bernske konvencije koja kaže da se svi radovi na izgradnji novih energetskih projekata i svi planovi momentalno zaustave. Gradnja HE “Ulog” mora stati što prije, kao i daljnje radnje na projektu Gornji horizonti koji ozbiljno prijeti da presuši vode Bune, Bunice, Bregave i Hutovog blata jer su ti slivovi povezani podzemnim vodama. Neretva nas zove upomoć – moramo se svi uključiti“, poručila je Lejla Kusturica.
Podsjećamo, u Strazburu su prošle godine usvojene preporuke za BiH zbog negativnih uticaja planiranih hidroenergetskih projekata na rijeci Neretvi. Na ovoj rijeci ranije je otkriveno više od 1.300 biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su 24 nove za našu zemlju.
Do sada je potvrđena jedna nova vrsta – insekt iz reda dvokrilaca koji je dobio ime po rijeci Neretvici – Baeoura neretvaensis.
Uz nadu da će voda i sliv smaragdne rijeke Neretve biti zaštićen iz Fondacije ACT uputili su molbu svim građanima da budu potpisnici pisma koje možete pronaći na LINKU.