O zaključcima sa sastanka na konferenciji za novinare govorio je visoki predstavnikValentin Inzko, koji je kazao da je poruka međunarodne zajednice jasna i da postojeće policijske agencije imaju moć da rješavaju izazove s kojima se BiH suočava.
Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica smatra da postojeća policija, da li ona u RS-u ili u FBiH, može odgovoriti na sve izazove, te da nije trenutak da se formiraju neke nove jedinice.
– Zašto RS uvodi rezervni sastav, to bi trebalo pitati njih. Mi mislimo da postojeće policijske snage imaju adekvatne resurse i odgovarajuću obuku da mogu rješavati brojne izazove sa kojima se BiH suočava – kazao je Inzko.
Formiranje rezervnog sastava policije bi, ističe Inzko, u RS-u značilo još 1.000, a ukoliko bi to isto uradila i FBiH, bilo bi to još nekoliko hiljada rezervnih policajaca. S druge strane, pojašnjava Inzko, Slovenija u rezervnom policijskom sastavu ima svega 200 ljudi.
– Ali opet je pitanje zbog čega sve to – duge cijevi itd? Mi mislimo da nema razloga da se bilo gdje osnuje rezervna policija. Ja mislim da je ipak bolje da ima manje naoružanih ljudi, manje uniformi i manje oružja u BiH – dodao je Inzko.
Kada su u pitanju prirodne katastrofe, koje su u RS-u naveli kao jedan od razloga za osnivanje rezervnog sastava, Inzko navodi kako je poznato da postoji Civilna zaštita koja u prošle četiri godine pomagala u tom pogledu, ali i OSBiH, te da tu postoje mehanizmi, pogotovo ako svi dobro sarađuju – kantoni, entiteti i OSBiH.
– Ali, svakako, međunarodna zajednica ne vidi razloge za formiranje rezervnog sastava policije – jasan je Inzko.
U Banjoj Luci su, podsjeća visoki predstavnik, boravile brojne delegacije, među kojima i predstavnici Američke i drugih ambasada u BiH, koje su rekle svoje mišljenje po tom pitanju.
– Vidjet ćemo da li će doći do tog rezervnog sastava ili ne, pošto je parlamentarni proces još u toku – kazao je Inzko.
Novinare je zanimalo i ko će provesti reformu u okviru Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, te da li su ambasadori PIC-a zabrinuti zbog migrantske krize u Unsko-sanskom kantonu (USK).
– U kontekstu povećanog broja migranata koji ulaze u BiH, više političara u cijeloj zemlji istaklo je potrebu za boljim upravljanjem državnom granicom BiH. I politički i institucionalni lideri u BiH treba da se angažuiju u konstruktivnom dijalogu i poistignu dogovor o modalitetima, uz puno poštivanje ustavno-pravnog okvira zemlje, a posebno državnih nadležnosti – rekao je Inzko.
Ističe da je USK u tom smislu prepušten samom sebi, te da općina Bihać sama mora rješavati probleme, što je jako tužno, ako se zna da ima još dosta praznih prostorija i zgrada u koje bi se mogli smjestiti migranti.
– Fali mi neka solidarnost s gradonačelnikom Bihaća i USK-om – rekao je Inzko.
Kad je u pitanju VSTV BiH, navodi da Zakon o VSTV-u ne predviđa nekažnjivost.
– Tamo nigdje ne piše da su neki članovi nekažnjivi. Pozicija predsjednika VSTV-a zahtijeva još striktnije pridržavanje etičkih, moralnih principa, kojim se sudije i tužioci rukovode u obavljanju svojih dužnosti, s obzirom da ta osoba ima veliku odgovornost u smislu poštivanja principa sudske nepristrasnosti i neovisnosti u cijeloj zemlji – naveo je Inzko.
Napominje da nedavna zabrinjavajuća dešavanja koja su se odnosila na VSTV naglašavaju potrebu provođenja suštinskih reformi, te da u VSTV-u trebaju da budu najbolji, najiskusniji i najcjenjeniji.
– Što se tiče gospodina Tegeltije, vi znate da su neki disciplinski postupci završeni, odbačeni su. Međutim, podsjećam da je krivični postupak još uvijek u toku, i u taj se postupak naravno neću miješati – kazao je Inzko.
Poručio je da je međunarodna zajednica radila više godina na tome da se poboljša rad VSTV-a.
– Tamo radi čak i jedan ekspert iz Evropske komisije. Postoje i neki, čini mi se, engleski prijedlozi kako bi se rad u VSTV-u poboljšao, a naravno krajnji cilj mora biti vraćanje povjerenja, ne samo VSTV-a, nego i cijelog sudskog sistema – govori Inzko.
Prvi zamjenik visokog predstavnika Michael Scanlan pozvao je na saradnju u BiH.
“Pozivamo na saradnju i izbjegavanje retorike koja vodi u podjele. Građani glasaju tako što odlaze iz zemlje, a odlika dobrog upravljanja je da se unaprijedi stabilonst u cijeloj zemlji kako bi se spriječili ti odlasci”, rekao je Scanlan.