Ovo selo se nalazi uz površinski kop gdje se iskopavanje rude vrši već osam godina. Zbog dugogodišnje eksploatacije rude, prva kuća u ovom selu je udaljena 40 metara od samog kopa.
U selu živi 12 porodica.
“Pored moje kuće se nalazi provalija duboka 70 metara zbog tog kopanja, sad su nas još i deponijom zatrpali”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mujo Rekić.
Općinsko vijeće sa mještanima sela i načelnikom Sanskog Mosta zatražili su uključivanje kantonalnog Tužilaštva, najavljujući pokretanje tužbi protiv firme “Lager” iz Posušja koja taj ugalj eksploatiše od 2015. godine.
Iz kompanije Lager za RSE su kazali kako se “pridržavaju svih zakona i propisa”. Iz Lagera se nisu konkretno osvrtali na trenutno stanje na terenu.
U međuvremenu i ekološka udruženja najavljuju da će se uključiti u ispitivanje kvaliteta vode u rijeci Blihi i njenom vodopadu, koji su u neposrednoj blizini rudnika.
Ovaj vodopad je Općina Sanski Most 2012 godine proglasila zaštićenim spomenikom prirode Bosne i Hercegovine III kategorije.
BiH ima 43 zaštićena područja prirode, od kojih je 31 u entitetu Republika Srpska, a 12 u Federaciji BiH.
Ta područja predstavljaju dijelove teritorije značajne po biodiverzitetu, očuvanosti izvornog pejzaža i turističkim potencijalima.
Ministarstvo okoliša i turizma Fe
Šta kažu mještani?
“Mi se bojimo da nam neće početi rušiti kuće, jer idu sve bliže kućama, već su neke kuće počele pucati zbog miniranja, napukle su dobro”, kaže za RSE, Senad Cerić, mještanin sela Fajtovci, jednog od sedam sela gdje traju iskopavanja rude.
Stanovnici navode i da natovareni kamioni sa ugljem svakodnevno prolaze kroz naseljena mjesta.
“To je katastrofa, rade šta hoće, kopaju kako hoće. Selo Bašići je zatrpano mještani ne mogu izaći na glavnu cestu, koja vodi prema Bosanskoj Krupi, tamo je najteže stanje”, kaže Ibrahim Hodžić, mještanin Gornjeg Kamengrada, u kojem se također iskopava ugalj.
Deracije kaže za RSE kako će od vodne inspekcije tražiti pojačani nadzor zbog zagađenja rijeke Blihe i njenog vodopada.
Procijenjena zaliha mrkog uglja u Sanskom Mostu je 400 miliona tona, navodi se na zvaničnoj web stranici kompanije “Lager” koja vrši iskopavanje.
Ugalj, kako se navodi na ovoj stranici, kupuju industrijska preduzeća u Bosni i Hercegovini.
Vrhovni sud Federacije preispitivao odluku
Rudnik mrkog uglja (RMU) Kamengrad, gdje se vrši iskopavanje, je privatizovan 2013. godine. Kompanija “Lager” je koncesiju za iskopavanje uglja na tom području dobila 2015. godine i to na površini od preko hiljadu hektara.
Pravo za iskopavanje uglja, kako tvrde mještani i ekološka udruženja, ova kompanija je dobila bez saglasnosti prethodnog nosioca tog prava firme Rudnik mrkog uglja Kamengrad. Kažu kako nije provedena ni javna rasprava sa mještanima.
“Oni su dobili koncesiju na 1.070 metara, ali bojim se da su oni to koncesiono polje prošli, oduzeli mi moju zemlju i zatrpali 11 dunuma”, kaže mještanin Senad Cerić iz sela Fajtovci.
Prijenos prava na eksploataciju mrkog uglja sa RMU Kamengrad na “Lager” potpisao je bivši ministar energije rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić.
Bivši ministar Džindić za RSE nije htio govoriti o tome jer je kako kaže ‘izvan politike’.
Njegovu odluku preispitao je i Vrhovni sud Federacije.
U presudi koja je u posjedu RSE navedeno je kako je tokom prijenosa prava na eksploataciju prekršen Zakon o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, na način da su pojedine odredbe pogrešno primjenjivane.
“Taj prijenos prema izričitoj zakonskoj odredbi, može se izvršiti samo uz saglasnost organa koji je to pravo dodijelio, ali se ne može prenositi pravo na eksploataciju mineralnih sirovina sa jednog preduzeća na drugo bez volje (a ni bez učešća u postupku) drugog preduzeća koje je imalo ranije pravo na koncesiju”, navedeno je, između ostalog, u presudi Vrhovnog suda Federacije.
Vrhovni sud FBiH je zbog toga predmet vratio Federalnom ministarstvu energije na ponovno postupanje.
Osim problema sa prijenosom prava na eksploataciju, kompanija “Lager” iskopavanja uglja obavlja bez okolinske dozvole, tvrdi Centar za životnu sredinu iz Banjaluke. Isto potvrđuju i u Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH.
Kompanija “Lager” obratila se ovom ministarstvu u aprilu ove godine sa zahtjevom za obnovu okolinske dozvole.
Ministarstvo je odbacilo zahtjev zbog nepostojanja uslova za pokretanje postupka. Naime, u obrazloženju je ministarstvo navelo kako za eksploataciju mrkog uglja nije potrebna okolinska dozvola. To predviđa uredba koja je donijeta 2021. godine, a kojom se utvrđuju ko može, a ko ne može imati okolinsku dozvolu.
Zbog ovog rješenja, tužbu portiv nadležnog ministarstva u junu prošle godine podnio je Centar za životnu sredinu iz Banja Luke.
“Doneseni zaključak predstavlja ‘kap koja je prelila čašu’, jer se njime omogućuje rad kompaniji Lager bez okolinske dozvole, što će samo predstavljati podlogu za još goru devastaciju sa potencijalno nesagledivim posljedicama”, dodaju u Centru za životnu sredinu.
Taj postupak je trenutno pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, što su potvrdili za RSE iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije.
Šta kažu iz kompanije ‘Lager’?
Iz kompanije Lager za RSE su kazali kako se pridržavaju svih zakona i propisa, te dodaju da da je “saradnja sa mještanima korektna”.
“Činjenica je da je uvijek bilo i biti će pojedinaca i grupa koji će biti protiv nečega, prije svega zbog svog osobnog financijskog interesa i nažalost ta manjina je uvijek glasna jer je to njihova profesija i teško se na sve osvrtati. Ono što mi možemo i ono što radimo je da poštujemo propisane zakone i propise”, kažu iz Lagera.
Što se tiče koncesije, iz ove firme navode i da je tome prethodila ‘peticija mještana sela koja okružuju rudnik da se koncesija dodijeli ovoj kompaniji’.
“Na osnovu takve peticije Općinsko vijeće Sanskog Mosta donijelo je jednoglasno odluku kojom je data suglasnost za koncesiju našem društvu, a temeljem čega smo s Vladom Unsko-sanskog kantona potpisali Ugovor o koncesiji”, dodaju u Lageru.
Tvrde da su upoznati s nepravilnostima koje su uočili rudarski inspektori, za koje kažu da su “riješeni”.
Radi se o nepravilnostima koje se odnose na zagađenje rijeke Blihe i deponovanje otpadnog materijala.