Kako se navodi u dokumentu, Evropska komisija smatra da bi se pregovori za pristupanje BiH EU trebali otvoriti kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno sa političkim kriterijima kojima se zahtijeva stabilnost institucija koje garantiraju demokratiju i vladavinu prava.
U mišljenju Evropske komisije konstatovano je da se BiH suočava sa nizom strukturalnih pitanja koja proizilaze iz složene institucionalne strukture, što skupa sa postupcima vezanim za etničku pripadnost negativno utiče na njeno funkcionisanje.
“Česti sporovi o podjeli nadležnosti između države i entiteta utiču na djelotvorno provođenje tih nadležnosti, a time i na usklađivanje zakonodavstva s acquis-em i njegovu primjenu u velikom broju poglavlja. Kako bi se spriječili takvi sustavni sporovi i osiguralo efikasno provođenje acquis-a, potrebno je da BiH obezbijedi pravnu sigurnost u pogledu podjele nadležnosti između različitih nivoa vlasti”, stoji u ovom dokumentu.
Iz Evropske komisije upozoravaju da Ustav BiH sadrži odredbe zasnovane na nacionalnoj pripadnosti i prebivalištu koje nisu u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
“To su odredbe koje se odnose na imenovanje, sastav i postupke odlučivanja šefa države i izvršnih i zakonodavnih tijela, budući da su određena izborna prava rezervisana za građane koji pripadaju „konstitutivnim narodima“ – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Stoga su potrebne značajne dodatne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvarivati svoja politička prava, u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava (ECtHR) u predmetu Sejdić-Finci. Sastav pojedinih upravnih tijela i donošenje njihovih odluka zasniva se na kriterijima nacionalne pripadnosti, što dovodi u pitanje provođenje acquis-a EU. Pravo veta zasnovano na 7 nacionalnoj pripadnosti takođe može da utiče na rad Parlamenta i zakonodavnih skupština entiteta”, naglašava se u mišljenju.
Evropska komisija potcrtava i činjenicu da se neke odluke Ustavnog suda BiH i dalje ne provode, uz konstataciju da se profesionalnost i nezavisnost sudija Ustavnog suda treba ojačati, počevši od unapređenja kriterija za njihov izbor i postupaka imenovanja.
“Potrebno je riješiti pitanje međunarodnih sudija u Ustavnom sudu. Ustavni sud treba biti u stanju da preuzme proaktivnu i nezavisnu ulogu u rješavanju sukoba nadležnosti. Legitimnost Ustavnog suda mora biti priznata od strane svih vlasti, kako bi se osiguralo trajno poštivanje njegovih odluka”, smatraju u Evropskoj komisiji.
U mišljenju se podsjeća da je Aneksom X Dejtonskog mirovnog sporazuma uspostavljen Ured međunarodnog visokog predstavnika (OHR) kao vrhovnog autoriteta za tumačenje civilnih aspekata provođenja mirovnog sporazuma. Od tada su OHR-u, navodi se, dodijeljena šira ovlaštenja za donošenje zakona i smjenu javnih zvaničnika, poznata kao “bonske ovlasti”, a koja su posljednji put korištena 2011. godine.
“Ovakva ekstenzivna međunarodna supervizija u principu nije u skladu sa suverenitetom BiH, a time ni sa članstvom u EU. Proces zatvaranja OHR-a traje od 2008. godine. Ishod ovog procesa zavisi od niza uslova”, navode iz Evropske komisije.
Uz podsjećanje da Parlament BiH i druge zakonodavne skupštine usvajaju zakone i vrše demokratsku kontrolu i nadzor izvršne vlasti, iz Evropske komisije upozoravaju da je pravo kandidature na izborima za Dom naroda ograničeno na osnovu etničke pripadnosti i prebivališta, što je u suprotnosti sa evropskim standardima.
“Veto koji se zasniva na ‘zaštiti vitalnog nacionalnog interesa’ i entitetsko glasanje takođe utiču na djelotvorno funkcionisanje parlamenata uz rizike od kašnjenja u donošenju zakona”, naglašava se u mišljenju.
Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) i Evropska komisija za demokratiju kroz pravo Vijeća Evrope (Venecijanska komisija) dali su preporuke za poboljšanje izbornog okvira i preporuke o tome kako osigurati da se izbori provode u skladu sa evropskim standardima, te preporuke o transparentnosti finansiranja političkih stranaka.
“Što se tiče lokalnih izbora, zbog nedostatka pravnog okvira građani Mostara ne mogu izabrati općinsko vijeće od 2008. godine”, konstatuje se u dokumentu.
Iz Evropske komisije, između ostalog, upozoravaju da borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala ometaju nedovoljno usklađeni propisi u zemlji i slaba institucionalna saradnja i koordinacija.
“Raširena je korupcija i svi nivoi vlasti pokazuju znakove da su pod kontrolom politike, što izravno utiče na svakodnevni život građana, posebno u oblastima zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i javnih nabavki. Okvir strateške politike, te institucionalni i pravni okvir za sprečavanje korupcije su fragmentirani i imaju značajne nedostatke. Agencije za provođenje zakona su fragmentirane i podložne neprimjerenom političkom uplitanju. Tužioci nisu dovoljno proaktivni. Finansijske istrage i zapljena imovine su uglavnom neefikasni”, naglašava se u dokumentu.
Preporučuje se da BiH mora poboljšati svoj izborni okvir i funkcionisanje pravosuđa, te da bi trebalo jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući i borbu protiv pranja novca i terorizma, te osigurati efikasno funkcionisanje sistema upravljanja granicama, migracijama i azilom.
Evropska komisija konstatuje da su zakoni o zabrani diskriminacije i o ravnopravnosti polova na snazi, ali da se u dovoljnoj mjeri ne provode što uključuje i rodno zasnovano nasilje.
“Razlog za zabrinutost predstavljaju nasilje, prijetnje i politički pritisak usmjeren prema novinarima. Zaštita novinara te istražne i sudske mjere vezane za prijetnje i napade upućene novinarima su nedovoljne. Javni emiteri su pod političkim utjecajem, a njihova finansijska održivost je neizvjesna”, kaže se, između ostalog, u dokumentu.
U mišljenju se navodi da u BiH još uvijek postoje neriješeni predmeti ratnih zločina, te da je potrebno usvojiti revidiranu državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina.
Kada su u pitanju ekonomski kriterijumi, navodi se da je BiH još uvijek u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije i svoje konkurentnosti unutar zajedničkog tržišta.
“Ekonomsko upravljanje je otežano visokim stepenom politizacije i nedostatkom saradnje između ključnih aktera. To dovodi do čestih političkih zastoja i dugоtrajnih kašnjenja u procesu donošenja odluka”, navodi se u mišljenju.
Nadalje stoji da ekonomsko upravljanje daje prednost održavanju statusa quo, što dodatno usporava formulisanje i provođenje odavno potrebnih strukturnih reformi.
“Kao rezultat toga, uloga države je i dalje neproporcionalna i apsorbuje značajna sredstva za finansiranje pretjeranog zapošljavanja u javnom sektoru, neefikasna javna preduzeća i neefikasan sistem socijalne sigurnosti. Česti politički zastoji i niska predvidljivost za investitore, kao njihov rezultat, negativno utiču na poslovno okruženje. Ovo je dodatno otežano slabom vladavinom prava, obimnom birokratijom, korupcijom i dugotrajnim i složenim upravnim postupcima, što je djelimično rezultat visokog stepena rascjepkanosti unutrašnjeg tržišta zemlje”, kaže se, između ostalog, u mišljenju Evropske komisije.