HALLOWEEN zapravo je skraćenica od All Hallows’ Eve ili Hallow Eve (Sveta večer, noć uoči Svih Svetih).
Noć vještica slavi se uoči Svih svetih i obilježava se u večernjim satima. Obilježava se prvenstveno u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu. Obilježavanje se proširilo i na druge zemlje, pogotovo se proširilo među katolicima, međutim Noć vještica je, prema katoličkim službenicima, poganski praznik izravno suprotstavljen katoličkom prazniku Svih svetih.
Praznik je nastao na temelju keltskih poganskih obreda u svu žetve, a danas se slavu kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološko likove poput poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama te drugim strašnim elemntima. Naime stari Kelti vjerovali su kako 31. Novembra u ponoć mrtvi izlaze iz svojih grobova te obilaze mjesta gdje su živjeli. Rimljani su također vjerovali u Noćš vještica I povratak mrtvih, pa sun a kučnim vratima stavljali izdubljeno povrće kako bi ih otjeralu.
Tradicija bundeve zasniva se na irskoj legend o kovaču Jacku, koji je bio veoma domišljat, ali škrt. Jack je bio zao čovjek i pijanac koji je volio zbivati gorke šale nad ljudima, a jednom je prilikom zeznuo i samog Vraga. Namamio ga je drvo, a zatim brzo oko drveta ucrtao križeve kako Vrag ne bi mogao sići. Natjerao ga je da obeća da neće uzeti njegovu dušu kada umre, pa ga potom pustio. Nakon smrti zbog svoje zlobe nije pušten u raj, a Vrag je održao obećanje da ga neće pustiti u pakao. Tako je Jack bio osuđen da vječno luta mrakom između raja i pakla. Sa sobom je nosio bundevu jer mu je to bila najdraža hrana u životu koja ga je pratila i u smrti.
U velikom dijelu svijeta TV kuće svoj programski sadržaj prilagođavaju Noći vještica. Mislimo da najviše se pored djece ovome datumu raduju trgovci, jer kako znate maske se jako dobro prodaju. Tradicija je ukoliko vam neko na vrata pokuca da ga ponudite slatkišima.