– Kao što je poznato, Evropska unija nastala je potpisivanjem Mastrihtskog ugovora iz 1992. godine, koji je stupio na snagu 1. novembra 1993. godine. U to vrijeme bila je zajednica država temeljena prevashodno na ekonomskim interesima, gdje je u pravnom smislu bila prisutna i zaštita kolektivnih prava naroda iz zemalja koje su tada tvorile Evropsku uniju. Revidiranjem i poboljšanjem Mastrihtskog ugovora s ugovorom iz Amsterdama 1997. godine, koji je stupio na snagu 1999. godine, zatim ugovorom iz Nice iz 2001. godine, koji je stupio na snagu 2003., te najzad, trenutno važećim Lisabonskim ugovorom iz 2007. godine, koji je stupio na snagu 2009. godine, sadašnja Evropska unija je doživjela svoja unapređenja i poboljšanja – navodi Komšić.
Lisabonski ugovor, kako ističe, predstavlja sadašnji acquis cummunautire ili evropsku pravnu stečevinu, koja se koristi u pregovaranju sa zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji. Ono što je važno jeste izmjena koja se odnosi na to da je Evropska unija, sa zaštite kolektivnih prava prešla na zaštitu individualnih ljudskih prava i temeljnih sloboda, propisanih Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koja je uvrštena u evropsku pravnu stečevinu.
Upravo u takvom ambijentu, navodi Komšić, Bosna i Hercegovina očekuje mišljenje Evropske komisije u vezi s njenim kandidatskog statusa.
– Ono što treba posebno istaći, jeste da nas iz Brisela često upozoravaju da smanjimo euforiju i najave dobivanja kandidatskog statusa jer, prema njihovom mišljenju, BiH još nije spremna za tu fazu. Osim toga, iz Brisela možemo često čuti kako mišljenje Evropske komisije neće biti objavljeno, jer nije formirana vlast, pa s tim u vezi, nema se kome u BiH predati to mišljenje. To svakako nije tačno – potcrtao je Komšić.
Kaže da je zahtjev za članstvo Bosne i i Hercegovine u Evropskoj uniji predalo Predsjedništvo BiH 2016. godine. Predsjedništvo BiH je 2018. godine dostavilo odgovore na Upitnik EU te je zatim, opet Predsjedništvo BiH, 2019. dostavilo i odgovore na dodatna pitanja. Jasno je da je teza kako se mišljenje Evropske komisije nema kome predati, kako ističe Komšić, jednostavno netačna jer taj se dokument može predati Predsjedništvu BiH.
– Zbog toga sam mišljenja da je Evropska unija tu tezu istakla kako bi ublažila efekte negativnih elemenata iz mišljenja jer će tamo vidno biti pobrojani svi trenutni nedostaci koje Bosna i Hercegovina ima na svom evropskom putu. Smatram da će Evropska komisija, kada za to dođe vrijeme, objaviti svoje mišljenje o Bosni i Hercegovini, ali i niz preporuka i mjera koje naša zemlja treba ispuniti da bi dobila status kandidata za Evropsku uniju – naglašava on.
Smatra da te mjere i preporuke, koje će biti temeljene na evropskoj pravnoj stečevini, evropskim vrijednostima i normama koje važe u svim zemljama Evropske unije, “zasigurno neće odgovarati velikom dijelu političkih aktera u Bosni Hercegovini, onima sa centra ili desnice”.
-U BiH se, nažalost, još nalaze one etničke norme koje nisu niti blizu evropskih. To je jedan od razloga što će mišljenje Evropske komisije sadržavati sve uočene nedostatke. Primjer tome jeste i zalaganje pojedinih politika za zaštitu kolektivnih prava, a dobro se zna da to nije standard u Evropskoj uniji. Upravo suprotno, standard je zaštita individualnih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Poštivanje kulture i tradicije koje Evropska unija iskazuje prema svima, odnosi se na zemlje kao cjeline, a ne na dijelove zemalja, kako to neki u BiH žele pogrešno predstaviti i podvući pod neka kolektivna prava, što svakako nije dijelom evropskih politika prema zemalja potencijalnim kandidatima – zaključio je Željko Komšić, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.