Tokom konferencije „Položaj i zaštita novinarki u bosanskohercegovačkim medijima“, koja je u organizaciji Udruženja BH novinari i Misije OSCE-a održana danas u Sarajevu, na Međunarodni dan žena, predstavljeni su rezultati istoimenog istraživanja iz kojeg proizilazi da je većina anketiranih novinarki doživjela neki od oblika diskriminacije i kršenja ljudskih prava.
Novinarkama se dosta manje nego njihovim muškim kolegama dešavaju fizičko nasilje i prijetnje smrću zbog istraživačkog posla i objavljenih tekstova, ali se javljaju suptilniji, samo naizgled benigni načini diskriminacije – uskraćivanje traženih informacija, prikrivene prijetnje, uvrede na račun fizičkog izgleda, seksizam, mobing i klevetanje u sferi cyber nasilja.
To je tokom konferencije izjavila za medije prof. dr. Zarfa Hrnjić s Filozofskog fakulteta u Tuzli te kao neke od preporuka samim novinarkama navela da se više upoznaju sa zakonskom regulativom i mehanizmima zaštite i prijavljuju slučajeve ugrožavanja njihovih prava, dok je jedna od preporuka institucijama da izmijene Krivični zakon Bosne i Hercegovine kako bi napad na novinarke tretirao ubuduće kao napad na službene osobe.
Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković je rekao da nema nijedne ozbiljne sudske presude koja bi bila primjer potencijalnim kršiteljima prava novinarki, ali i da za ukupno loše stanje na ovom polju, krivicu snose i članovi same struke, tačnije – nesolidarnost u njenim redovima.
Iz istraživanja proizilazi da više od polovine ispitanih novinarki ne vjeruje dovoljno u obraćanje pravosudnim a ni drugim domaćim institucijama, već više međunarodnim, dok unutar kuća za koje rade, neke odustaju od ambicija za napredovanje u karijeri jer smatraju da su kadrovske postavke na nadređene uredničke pozicije većinom stvar političkih uticaja.
Doc.dr. Zlatborka Popov Momčinović s Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, također učesnica konferencije, kazala je da se kršenje prava ženskog dijela novinskih kuća dešava više u javnim nego u privatnim medijima, a posebno u manjim lokalnim sredinama.
Andrijana Pisarević, glavna i odgovorna urednica portala Srpskacafe iz Banja Luke, smatra da je maltene svaka od novinarki iskusila neki vid diskriminacije na radnom mjestu ili tokom obavljanja radnih zadataka izvan redakcije.
Ipak, stanje se popravlja, po njenim riječima, a i dalje će napredovati „jer smo mi postale glasnije, sve više govorimo o diskriminaciji“.
Konferencija “Položaj i zaštita novinarki u bosanskohercegovačkim medijima” organizirana je u okviru IMEP projekta.
Organizatori su u pozivu medijima između ostalog obrazložili da Bosna i Hercegovina ima zaokružen zakonodavni i inastitucionalni okvir rodne ravnopravnosti, usklađen sa svjetskim stadardima u ovoj oblasti, ali da uprkos tom progresu u izgradnji okvira, u „stručnoj zajednici postoji saglasnost da nejednakost između spolova u značajnoj mjeri postoji u različitim društvenim sferama, uključujući i oblast medija“.