Početak suđenja zakazan je za 16. oktobra, kada će se Dodik i Lukić trebati izjasniti o svojoj krivnji.
Dodik, predsjednik RS-a, koji je proruski orijentiran, nalazi se pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva.
Što se tiče optužbi, Dodik je optužen da je kao predsjednik RS-a 7. jula donio Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS. Izmjene zakona je izglasala Narodna skupština RS, u kojoj većinu ima Dodikova stranka, Savez nezavisnih socijaldemokrata, na sjednici 21. juna 2023. godine. Prema tim izmjenama, odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Christiana Schmidta, neće se objavljivati u Službenom glasniku RS-a i neće se primjenjivati u ovom entitetu.
Dodik je također optužen da je 7. srpnja donio još jedan Ukaz, o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, koji je Narodna skupština RS-a usvojila 26. lipnja 2023. godine. Visoki predstavnik Christian Schmidt je 1. jula 2023. poništio taj zakon koji se odnosi na Ustavni sud BiH, kao i izmjene zakona kojim se regulira rad Službenog glasnika RS-a.
Schmidt je, koristeći Bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim je neprovođenje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo, a kazna može iznositi do pet godina zatvora, te zabranu obavljanja bilo koje dužnosti u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz budžeta.
Optužnica tvrdi da je Dodik potpisao ukaze “iako je bio svjestan da su odluke Visokog predstavnika u BiH (OHR) obavezujuće”. Tužiteljstvo navodi da je to Dodik učinio “u namjeri da se navedene odluke OHR-a u BiH ne primjene i ne provedu”.
Dodikova obrana dva puta je tražila izuzeće sutkinje Jasmine Dedović Ćosić, koja je potvrdila optužnicu. Zahtjev za izuzećem je podnesen zbog “sumnje u njenu nepristrasnost”, ali Sud BiH je oba puta odbio zahtjeve.
Što se tiče optuženog Miloša Lukića, on je optužen da je, kao vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, “omogućio sprovođenje procedure objave” Dodikovih ukaza 9. jula 2023. godine.
U optužnici protiv Lukića također stoji da su odluke OHR-a u BiH obavezujuće, te da je počinio krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH”.
Sud je odbio tri prigovora branilaca Dodika i Lukića. Branitelji su, između ostalog, tvrdili da su Dodik i Lukić “optuženi za nepostojeće krivično djelo”.
Krivično djelo je propisano članom 203a Krivičnog zakona BiH, koji je visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, nametnuo 1. srpnja 2023. godine, koristeći Bonske ovlasti. Izmjene Krivičnog zakona BiH su objavljene u Službenom listu BiH i stupile su na snagu, te su Tužiteljstvo i Sud BiH nadležni za djela propisana tim državnim zakonom.
Obrana Dodika i Lukića tvrdi da Schmidt nije visoki predstavnik jer nije potvrđen u Vijeću sigurnosti UN-a i da zato nije mogao nametnuti izmjene Krivičnog zakona BiH po kojima su optuženi.
Visoki predstavnik je vrhovni autoritet za tumačenje Daytonskog mirovnog sporazuma za BiH, ima Bonske ovlasti za nametanje i izmjene zakona i ustava u BiH te smjenu izabranih i imenovanih političkih i drugih dužnosnika.
Dodik je najavio da će tužiti Schmidta pred međunarodnim sudom, budući da se tužba ne može podići pred sudovima u BiH, osim ako OHR to ne odobri. Odluku o tome da “odluke OHR-a ne podliježu iznošenju i odlučivanju pred sudovima u BiH” nametnuo je bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling u ožujku 2007. godine, kada je poništio odluku Ustavnog suda BiH kojom su osporene dvije odluke OHR-a o smjeni dva dužnosnika.