Najčešće se navodi da je rođena 1863. godine, u Bjelovaru kao potomkinja stare hrvatske plemićke porodice Mrazovića od Mrazovca.
Osim što je poznata kao prva žena novinarka u BiH, ona je bila i prva urednica, ali i prva žena izdavačica knjige u BiH. Ostala je upamćena i poznata po knjizi „Bosanska istočna željeznica“, koja je originalno napisana na njemačkom jeziku pod naslovom Die Bosnische Ostbahn, a objavljena 1908. godine u Beču i Lajpcigu. Sa njemačkog jezika preveo je Vahidin Preljević.
Riječ je o značajnom svjedočanstvu izgradnje uskotračne pruge kroz Bosnu i Hercegovinu koje je ujedno i ilustrovani vodič na bosanskohercegovačkim državnim željezničkim linijama Sarajevo – Uvac i Međeđa – Vardište.
Milena Preindlsberger-Mrazović često se naziva i pionirkom bosanskog novinarstva, a ona je u svojim djelima bilježila da su je uvijek branile žene. U djevojačkoj školi milosrdnih sestara u Sarajevu, Milena je predavala francuski jezik školske 1894/1895. godine i to “posve besplatno od ljubavi prema sestrama i njihovim učenicama, te se uspjeh pokaza izvrstan.”
Bila je prvi ženski član Antropološkog društva Habsburške monarhije u Beču 1889. godin, ali i sudjelovala u otvaranju Zemaljskog muzeja u Sarajevu,
Objavila je i knjigu Bosanske narodne bajke, a putujući Bosnom bilježila je bajke koje je slušala, pokatkad, i od pastira uz vatru. U pričama se jasno iscrtavaju običaji, mitovi, ali i vjera naroda u kojem je bajka nastala. Njemačku govoreću kulturnu javnost Milena Mrazović upoznavala je s kulturom i prirodnim ljepotama BiH.
Prevrat nakon Prvog svjetskog rata značio je i slom svih životnih ostvarenja Milene Mrazović-Preindlsberger. Jugoslavenska država je zajedno s mužem deportovala u Beč, odnosno „tuđinu“, kako je govorila i osjećala.
Radovi Milene Preindlsberger – Mrazović su značajni jer naša kultura u mnogim segmentima nije napravila korak prema kulturnom pamćenju, a također vrlo je značajno i ukazivati na temelje novinarstva koje je Milena ostavila na bh. tlu.