Ramiz Salkić upitao je na jednoj od prošlih sjednica NSRS ministricu prosvjete i kulture RS, Željku Stojičić kada će to Ministarstvo sprovesti odluku Vrhovnog suda RS po tužbi djece i roditelja iz Vrbanjaca vezenu za bosanski jezik. Odnosno kad će omogućiti izučavanje bosanskog jezika i nastavu na bosanskom jeziku u obrazovnom procesu RS-a.
Salkić je upitao i kada će ovo Ministarstvo sprovesti presudu Osnovnog suda u Srebrenici po tužbi roditelja i učenika iz Кonjević polja i omogućiti izučavanje bosanskog jezika i nastavu na bosanskom jeziku u obrazovnom procesu RS-a.
U odgovoru Stojičić navodi se da je nesporno da je 14. novembra 2019. godine, Vrhovni sud RS-A, donio presudu u pravnoj stvari tužioca Ahmeta Alekića i drugih, protiv tužene RS i Osnovne škole „Sveti Sava“ iz Кotor Varoša, radi diskriminacije.
“Tom presudom je revizija tužioca usvojena, obje nižestepene presude preinačene na način da je presudom, između ostalog, utvrđeno da su tuženi, onemogućavanjem, ograničavanjem i isključivanjem uvođenja nacionalne grupe predmeta po bosanskom nastavnom planu i programu Zeničko-dobojskog kantona u Federaciji BiH, povrijedili pravo tužioca”, navodi se u odgovoru prenosi Srpskainfo.
Dodaje se da, iako je u školama RS, prije donošenja Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, uvedena nacionalna grupa predmeta prema privremenom sporazumu o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika, u kojima je bilo 18 ili više djece povratnika u razredu (ili minimalni broj propisan zakonom, koji se traži za mješovite razrede), koji je prestao da važi, a na koji sporazum se poziva sud kod donošenja presude čije se izvršenje traži.
Stojičić u odgovoru Salkiću navodi da nije moguće uvođenje nacionalne grupe predmeta pojedinačno za učenike, budući da tužioci, na koje se odnosi presuda, više nisu učenici škole, odnosno istu su završili.
U presudu Osnovnog suda u Srebrenici od 19. decembra 2022. godine u pravnoj stvari tužioca Amine Ahmetović i drugih, protiv tužene OŠ ”Petar Кočić” Кravice i umješača u postupku RS, Ministarstva prosvjete i kulture, radi utvrđivanja diskriminacije iz oblasti obrazovanja, usvojen je tužbeni zahtjev, u kojem se, između ostalog, navodi da je tužena direktno i indirektno diskriminisala tužioce na etničkoj i jezičkoj osnovi….i uskratila pravo da: ”izučavaju bosanski jezik i latinično pismo, kao školski predmet u okviru školskog obrazovnog procesa.
Stojičić u odgovoru Salkiću navodi da je protiv navedene presude uložena žalba Okružnom sudu, tako da presuda nije pravosnažna i po istoj se ne može postupiti.
Ona je podsjetila da je u Ustavu RS utvrđeno da su „službeni jezici RS-a: jezik srpskog naroda, jezik hrvatskog naroda i jezik bošnjačkog naroda'“. Dodaje da prema tvorbenim pravilima srpskog jezika od „srpski narod“ izvodi se ekvivalentan naziv „srpski jezik“ i od „hrvatski narod“ izvodi se ekvivalentan naziv „hrvatski jezik“, a od „bošnjački narod“ moguće je jedino izvesti naziv „bošnjački jezik“, a nikako nije moguće izvesti naziv „bosanski jezik“.
“Iz navedenog je jasno da naziv bosanski jezik nema uporište u ustavnoj definiciji kojom se određuje da su službeni jezici u RS-u: ‘jezik srpskog naroda, jezik hrvatskog naroda i jezik bošnjačkog naroda’. Posebno ukazujemo da danas u BiH žive tri konstitutivna naroda koji imaju pravo da koriste svoje nacionalne jezike, naravno ravnopravno. Nastava se u školi izvodi na službenim jezicima konstitutivnih naroda, uz korišćenje oba službena pisma. Nema nijednog dokaza u presudama da tužioci nisu mogli ići u školu u RS, da im nije omogućeno da govore na svom maternjem jeziku, niti im je onemogućeno da pišu latinicom”, stoji na kraju odgovora koji je Stojičić uputila Salkiću.