Iako se i danas u javnosti mogu čuti različite ocjene o uspješnosti inicijative, opšti je konsenzus da je ostvareno nekoliko važnih reformi na nivou BiH, entiteta i kantona. Nakon što je početkom godine istekla prva agenda, dogovoren je i njen nastavak, koji su prije mjesec dana usvojile entitetske vlade, a s obzirom na to da je blizu formiranje novog Savjeta ministara, može se uskoro očekivati da započne i sprovođenje agende na tom nivou.
U Delegaciji EU za “Nezavisne” kažu da je nedavno usvajanje seta reformi, koji se kolokvijalno zove Reformska agenda II, tek dobar prvi korak.
“Kako bi se širom zemlje osigurali prihvatanje i dosljedna politička podrška socio-ekonomskim reformama, potrebno je koordinirati provedbu reformi između svih vlasti, uključujući i državni nivo, kroz zajednički akcioni plan”, rekla je za “Nezavisne” Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU.
Ističe da EU očekuje da vlasti na svim nivoima dogovore i sprovedu novi set socio-ekonomskih reformskih mjera, a u potpunom skladu s Programom ekonomskih reformi i povezanim strateškim smjernicama.
“Entitetske vlade opredijelile su se za usvajanje reformi u sferi svojih nadležnosti kako bi poboljšale poslovno okruženje i stimulirale rast i konkurentnost, depolitizirale državna preduzeća, reformirale zdravstveni sistem te pružile bolje prilike za mlade, žene i socijalno osjetljive grupe”, rekla je ona.
Iako još nije jasno koliko će BiH moći dobiti u periodu važenja Reformske agende II, može se sa sigurnošću reći da su u pitanju milijarde, s obzirom na to da će, u periodu 2021-2027 za zapadni Balkan u okviru Instrumenata pretpristupne pomoći IPA III za region biti na raspolaganju gotovo 15 milijardi maraka.
“U pripremi novog financijskog paketa za period 2021-2027. predstavnici EU su istakli da je neophodno da vlasti u BiH nađu prigodna interna rješenja da bi se ubrzalo provođenje programa, poboljšala efikasnost i osigurala vidljivost postignutih rezultata u korist bh. građana”, navedeno je na stranici Delegacije EU.
Na stranici Vlade FBiH je istaknuto da je do sredine ove godine implementirano oko 60 odsto svih mjera predviđenih prvom Reformskom agendom, a najveći akcent je ovaj nivo vlasti stavio na radno-pravnu legislativu, finansijsku disciplinu, makroekonomsku stabilnost i socijalno-boračku zaštitu.
Što se tiče Reformske agende II, ističu da je njena implementacija fokusirana na četiri cjeline planirane do 2022. godine, odnosno na održiv ekonomski rast, unapređenje poslovnog okruženja, depolitizaciju i veću efikasnost državnih preduzeća, reformu zdravstvenog sektora i poboljšanje okruženja za mlade.
Na stranici Vlade RS nismo našli konkretne mjere koje su implementirali u proteklom periodu, ali su u izvještaju Savjetu bezbjednosti UN-a prije dvije sedmice napisali da je od 2007. do danas sa pravnom stečevinom EU usklađen 3.121 pravni akt i da se najveći dio aktivnosti sprovodi u okviru Reformske agende.
“Vlada RS je usvojila dalekosežne reforme s ciljem unapređenja privrednog ambijenta i promovisanja privrednog razvoja. Uz to, RS je preduzela niz koraka u borbi protiv korupcije”, naglasili su oni.