Do Općih izbora 2022. godine ostalo je svega nekoliko dana; predizborna je kampanja u punom jeku, pa je javnost u skorijem periodu mogla uočiti i bespoštednu borbu za prevlast na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.
Pregovori o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji su u više navrata održani ljetos u Neumu, a na kojem su prisustvovali lideri bosanskohercegovačkih stranaka, okarakterisani su neuspjelim te je, po ko zna koji put, bilo jasno da je ponovo nastupila ozbiljna politička kriza koja je uzburkala javnost.
Schmidt nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona, direktno i indirektno isprozivao političare
Nakon dugotrajne neizvjesnosti koju je uzrokovao ovaj zakon, odnosno njegove moguće izmjene, pretpostavljalo se da se Opći izbori neće održati 2. oktobra. Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, u julu ove godine nametnuo je tehničke izmjene Izbornog zakona i mišljenja je da je ovaj postupak garant integritetnog unapređenja izbornog procesa te izvrstan preduvjet za obezbjeđivanje transparentnosti. Više o tome pročitajte OVDJE.
CIK BiH je pravovremeno objavio kandidatske liste za predstojeće izbore, a pored određenog broja novih imena, našli su se i već poznati kandidati koji svoje plate dugo stječu finansirajući se iz budžeta ove države.
SDA-ovska lica i naličja
Podsjećamo, Skupština Kantona Sarajevo tijelo je čija je nadležnost prilično razgranata, pa se tako u ovom institucionalnom organu donose odluke o premijeru, zamjeniku premijera, o članovima Vlade Kantona Sarajevo, o zastupnicima u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine, itd. S obzirom na “široki krug” ovlasti ovog tijela, ne čudi zašto je svaki put na Općim izborima politička kampanja prljava, bespoštedna, šokantna…
Ove se godine na kandidatskim listama za zastupnike u Skupštini Kantona Sarajevo našlo sedamnaest stranaka, u čijim se redovima prosječno nalazi oko četrdeset kandidata. Ono što je bilo posebno zanimljivo bila je činjenica da je većina kandidata koji su nosioci listi nekada bili dijelom SDA, ali su nakon nekog vremena napustili ovu stranku i prešli u „nove redove“, postavši tako oponenti ovoj partiji.
Jedan od onih koji je promijenio „dres“ jest Semir Efendić, aktuelni nosilac liste SBiH. Efendić je sve donedavno bio član SDA, odnosno do aprila 2021. godine, te je svoju političku karijeru započeo pod njihovim okriljem. Prva su mu radna iskustva bila u Ministarstvu obrazovanja i nauke KS te je nakon toga započeo angažman u privatnoj kompaniji “MAC’s Medical”. Činjenica je da je sve bitne funkcije ostvario dok je bio član SDA, a nakon njegovog izlaska iz ove stranke – spreman je da se kandidira za premijersku funkciju. Od 2012. godine načelnik je sarajevske općine Novi Grad, a 2016. je – kao kandidat koalicije SDA i SBB -a – ponovo izabran.
Od Rileta do ministarske fotelje
Poznati bosanskohercegovački glumac Mirvad Kurić, najbolje upamćen po ulozi Rileta u domaćoj seriji „Viza za budućnost“, bivši je ministar kulture i sporta u Kantonu Sarajevo, koji je na ovoj funkciji proveo petogodišnji mandat. Rođen je u Tuzli 1972. godine, a na Fakultetu dramskih umjetnosti u Prištini diplomirao je na Odsjeku za glumu. Pored bogate glumačke karijere, Kurić je već dugo član SBB-a i politički je aktivan; u ovoj stranci nosi funkciju povjerenika, odnosno koordinatora za Kanton Sarajevo. Obnašajući funkciju ministra kulture i sporta, u periodu od 2015. do 2020., promaknut je u prvaka drame Narodnog pozorišta te je istovremeno dobivao dvije plate. Nosilac je liste za Skupštinu Kantona Sarajevo ispred SBB-a.
Koga će ugušiti pčelarski entuzijasta?
Mahir Dević vokacijski je pedagog, koji je dugo bio na funkciji direktora OŠ „Stari Ilijaš“. Danas je šef Kluba SDA u Skupštini Kantona Sarajevo u aktuelnom sazivu, a na Općim izborima 2022. godine nosilac je liste ispred stranke SDA. Ovaj pčelarski entuzijasta odani je član ove stranke, a prije nekoliko dana dao je, po mišljenjima mnogih, prilično neetičnu izjavu upućenu opoziciji, koja ih je prethodno optužila da članovi SDA imaju „neke bazene“. Dević nije ostao imun na ovu optužbu te je izjavio: „Tačno je; ja imam onaj bazen ‘Intexov’, dva sa tri metra otprilike, od svojih djevojčica, i tu ćemo ih – akobogda – udušiti 2. oktobra na izborima.“
Podsjećamo, Dević je CIK-u BiH 2018. godine bio dužan dostaviti imovinski karton; prema tom kartonu, njegova su godišnja primanja iznosila 29.308 KM, a u taj su iznos bile uračunate naknade, honorari… Samo dvije godine poslije, primanja Mahira Devića naprasno su se povisila na 42.000. On je Uredu za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo pojasnio da u ovaj iznos potpadaju njegove plate i zarada od pčelarstva.
Od direktorskih fotelja do skupštinskih klupa
Elvedin Okerić, nosilac liste ispred Naroda i pravde, aktuelni je predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo i potpredsjednik ove stranke. Nekadašnji je član SDA, koji je iz ove stranke istupio prilično burno, a nisu nepoznate i njegove rasprave sa nekadašnjim stranačkim kolegama. Odluku o svom istupanju donio je još 2018. godine, nastavljajući djelovati kao nezavisni poslanik. Predsjednik je Komisije za sigurnost Skupštine Kantona Sarajevo i član Tima za borbu protiv korupcije Vlade Kantona Sarajevo. Vokacijski je diplomirani kriminalist i od 2014. godine je u Skupštini Kantona Sarajevo.
Damir Marjanović rođen je 1974. godine u Sarajevu. Završio je Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu i stekao titulu doktora nauka. Na funkciji ministra obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo zadržao se samo godinu dana, od 2012. do 2013. godine, a od 2000-tih bio je zaposlenik na Institutu za genetičko inžinjerstvo i biotehnologiju. Također, pet godina predavao je na Internacionalnom univerzitetu Burch. Dvije je godine bio član Predsjedništva Naše stranke, od 2017. do 2019. godine, a sada je nosilac liste ispred političke inicijative „Za nove generacije“.
Gradonačelnica Benjamina Karić rođena je u Sarajevu 1991. godine, a 2013. diplomirala je na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Okončavši i dodiplomski studij, magistrirala je na istom fakultetu. Članica je SDP-a od 2010., a od 2019. na poziciji je potpredsjednice ove stranke od 2019. Trenutno je zaposlena kao docentica na Pravnom fakultetu u Travniku, na Katedri za historiju države i prava. Njen izbor za gradonačelnicu prošao je prilično zapaženo, s obzirom na to da je tek druga žena na ovoj funkciji. Pažnja javnosti bila je usmjerena i na Bogića Bogićevića, člana Predsjedništva SFRJ, koji je nakon političkih kontroverzi odbio ovu poziciju iako je isprva bio kandidat. Karić je nositeljica liste ispred SDP-a BiH za Skupštinu Kantona Sarajevo.
Edin Forto rođen je 1972. godine u Sarajevu i trenutno obnaša funkciju premijera Kantona Sarajevo. Svoj je rodni grad napustio 1995. te je u Americi boravio do 2003., sve do okončanja diplomskih i postdiplomskih studija. Na početku svoje radne karijere radio je na poziciji istraživačkog analitičara u njujorškoj kompaniji „Euroasia Group“ te je svoj angažman nastavio radeći u NVO „Freedom House“ u New Yorku. Nakon povratka u BiH, mahom je radio u građevinskim kompanijama; obavljao je funkciju finansijskog kontrolora, a do 2015. godine bio je izvršni direktor „NEXE Group“. 2010. se pokušao politički angažirati, ali je to rezultiralo neuspjehom; tek je 2014. godine uspio ući u Skupštinu Kantona Sarajevo. Nosilac je liste ispred Naše stranke.
Nova zakonska uredba – početak kraja bezakonja?
Novi zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo zvanično stupa na snagu 1. januara 2023. i u osnovi nalaže zabranu obavljanja dualnih funkcija istovremeno. Uprošteno: to znači da jedna osoba, npr., ne može obavljati funkciju zastupnika i direktora jedne kompanije.
Također, ovaj novi zakon – u kontekstu sukoba interesa i „nespojivosti“ funkcija – regulira šta nosilac javne funkcije ne smije raditi tokom trajanja mandata i dvanaest mjeseci po isteku.
Nerijetko je bh. javnost imala priliku vidjeti da zastupnici, načelnici, vijećnici obavljaju više funkcija istovremeno, priskrbljuljući tako dvostruku materijalnu korist. Također, činjenica je da su mnogi od njih uspijevali raditi u javnom sektoru uspinjući se na stranačkoj ljestvici. Pored nabrojanih, najčešći stepen obrazovanja kandidata i aktuelnih zastupnika jeste SSS (srednja stručna sprema), pa se tako postavlja pitanje: dokad će se birati stranački modificirani i podobni, a ne stručni?