Prijedlog posebnog kluba zastupnika o obrazovanju odbora za ispitivanje posljedica NATO bombardiranja 1999. godine na zdravlje građana Crne Gore nije uvršten u dnevni red državnog parlamenta zahvaljujući glasovima vladajuće većine – DPS, Socijaldemokrata, Bošnjačke stranke, Liberalne partije, Hrvatske građanske inicijative i Albanci odlučno.
I dvadeset godina nakon NATO zračnih napada postoje dileme o utjecaju bombardiranja na zdravlje stanovništva, pišu Novosti.
To su ispitale i neke NATO države, poput Italije koja je formirala parlamentarnu komisiju da bi utvrdila posljedice NATO bombardiranja na vojnike koji su sudjelovali u operacijama – podsjetio je predsjednik Posebnog kluba zastupnika Aleksandar Damjanović.
Nedavno je direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra prof. dr Vladimir Todorović izjavio da u Crnoj Gori trenutno ima više od 3.000 novooboljelih od karcinoma i da ova opaka bolest godišnje odnese oko 1.300 života.
Vlada Crne Gore je 1. travnja 2004. godine priopćila da je radioaktivni otpad s rta Arza (dio obale Crne Gore) propisno odložen i da je prostor u cijelosti saniran od oko trista bombi sa osiromašenim uranijumom koji su tijekom NATO agresije pali na ovom terenu koji se nalazi na samom ulazu u Boku kotorsku.
U to vrijeme Centar za ekotoksikološka ispitivanja pozvao se na podatke Alijanse da je od 480 bačenih projektila – 300 bilo sa osiromašenim uranijom, a na samoj Arzi bilo je 88 kilograma tog otpada.