Ogromna cijena otcjepljenja RS-a

- Advertisement -

Prilikom ponovnog izbora za predsjednika svoje stranke SNSD Milorad Dodik je još jednom najavio kako će “inicirati sporazum o mirnom razlazu FBiH i RS” jer je “srpsko ujedinjenje krajnji cilj SNSD-a

 

- OGLAS -

Ekonomski stručnjaci misle drugačije, a ne vjeruju da bi to bilo i od koristi za stanovnike tog entiteta. Admir Čavalić, ekonomski analitičar i predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH smatra kako je odcjepljenje RS-a “nemoguć scenarij jer entiteti za to nemaju pravnih mehanizama” i kako bi to neminovno doveo do ponovnog oružanog sukoba i “iznimnim ekonomskim štetama, posebno za entitet RS”.

- OGLAS -

“Zaustavila bi se ekonomska perspektiva, ne samo RS, već i dijela regije Zapadnog Balkana. Gubi se desetljeće rasta, slično kao i tijekom ‘90-tih godina”, misli Čavalić. “Ovi pokušaji mogu utjecati na daljnu ekonomsku izolaciju RS-a, što i sad stvara probleme, posebno u pitanju razvoja temeljne infrastrukture.” On podsjeća kako je BiH ionako manje razvijena europska zemlja koja ne može napredovati bez inozemne podrške kroz projekte, kredite itd.

Problem je već i sam novac

S druge strane, i za stanovnike Republike Srpske bi bio problem već i novac kojeg sad imaju u džepu: “Pokušaj narušavanja nacionalne valute značilo bi potencijalno siromaštvo od 50% i više posto za običnog građanina u RS. Tko je relativno bio bogat ili pripadao srednjoj klasi, a bez pokrića u inozemnim valutama, preko noći mogao bi završiti na prosjačkom štapu”, procjenjuje ovaj ekonomist.

“Ono što je moguće je pokušaj postizanja regionalne autokracije s većim ovlastima. Sve se više spominje ‚ciparski scenarij‘. I tada bi najveću cijenu platili građani i privrednici RS-a jer ostaju izvan EU/globalnih ekonomskih tokova”, smatra. A podsjeća i na realnost u ovoj Dodikovoj tvorevini: “Najveći izazov je dužnička kriza. To je ocijenio i MMF. Entitetski budžet treba skoro milijardu KM do kraja godine, što će se pokušati osigurati rastom domaćeg i inozemnog duga. Sljedeća godina je također izazovna. Još uvijek postoji potencijal zaduživanja, ali je cijena veća i sve teže će doći do priznatih kreditora uslijed blagog političkog pritiska izvana”, ocjenjuje Čavalić.

- OGLAS -

Ipak zaključuje kako RS neće bankrotirati, ali da će sve teže ispunjavati preuzete obveze, a upitnim smatra unaprjeđenje javnih usluga – zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite itd.

“Iluzija u koju ne vjeruje niko”

Ekonomist Igor Gavran također smatra kako je RS već u nezavidnoj situaciji jer se i pri rekordnom proračunskom prilivu sve češće zadužuje po nepovoljnijim uvjetima, a vraćanje dugova postaje sve teže. Navodi nedavnu situaciju kad je zbog pomirenju obveza temeljem duga na Bečkoj burzi došlo do kašnjenja redovitih proračunskih obveza pa i isplata plaća.

Opasan potez čak i Srbiju

Ekonomist i urednik stručnih portala Siniša Vukelić procjenjuje slično. Podsjeća kako se oko 70 posto proračuna RS puni od neizravnih poreza, napominje da bi entitet ostao bez prihoda od PDV-a, carina, trošarina, povjerenja kompanija u eventualno novi sustav itd.

“Tu je i pitanje investiranja, nedostatka roba. Građani bi se suočili s ogromnom inflacijom i nestašicom, robe i usluge bi na tržištu višestruko poskupjele”, govori Vukelić o problemima koji bi nastali. Za njega je važno pitanje i stav Srbije.

“Ako bi se Srbija pridružila blokadi”, komentira, “RS bi bila zatvorena što bi rezultiralo nedostatkom roba, a to bi potaknulo sivu ekonomiju i kriminal”.

“Već za sedam dana nestalo bi robe na tržištu, upitna bi bila isplata mirovina, proračunskih korisnika, javnih poduzeća i to bi bio kolaps ekonomije. Pitanje je i što s Brčko Distriktom koji bi RS ‘podijelio’ na dva dijela, što bi značilo da ste faktički zatvoreni u getu”, prognozira sugovornik DW-a.

Ovaj niz se nastavlja: Elektroprivreda RS ne bi mogla izvoziti električnu energiju, a RS i tvrtke sirovine, što bi rezultiralo zatvaranjem poduzeća, povećanjem nezaposlenosti, za otpuštene iz državnih institucija trebale bi desetine milijuna za naknade, banke ne bi mogle kreditirali gospodarstvo, vladu i stanovništvo zbog blokade međunarodnog platnog prometa itd.

“Političari ističu takvu retoriku jer ne znaju šta drugo da rade, a ekonomija je potpuno drugo. Ovaj scenarij bi se jako loše odrazio po građane RS”, zaključuje Vukelić.

 
- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA