Držeći u zagrljaju prostrana područja po bezvremenskoj ljepoti na daleko znanih planina Čvrsnice, Čabulje i Vrana, Park prirode Blidinje jedan je od najznamenitijih prirodnih rezervata Bosne i Hercegovine čijim središtem dominira Dugo polje, poput nepregledne prerije, a jugoistočnim dijelom Parka Blidinjsko jezero, najveće glečersko jezero u BiH.
Nisu zabilježeni posjetioci Blidinju na koje smjenjivanje jedinstvenih prizora ravničarskog Dugog polja i okolnih planinskih vrhova, uz kristalno čistu vodu Blidinjskog jezera, nisu ostavili intenzivan utisak.
Područje je to nedirnute prirode koje nudi sve – šumske krajolike, pašnjake, jezero, više od desetak izvora vode, kao i nebrojene planinske biljke po koje dolaze mnogi berači vjerujući u njihovu neprikosnovenu ljekovitost.
Pored jedinstvenog prirodnog pečata, Blidinje karakterišu i bogata arheološka nalazišta.
Najveću pažnju privlači nekoliko nekropola sa 171 srednjovjekovnim nadgrobnim spomenikom stećkom, a najveća i najočuvanija od njih je u Dugom polju koja broji oko 70 stećaka, piše Fena.
Upravo zbog tih brojnih specifičnosti Park prirode Blidinje uvršten je na Tentativnu listu UNESCO-a te se očekuje u narednom periodu ulazak u fazu izrade Nominacionog fajla i ostalih dokumenata u cilju njegovog uvrštavanja na Listu svjetskog naslijeđa UNESCO-a.
Direktor Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle u razgovoru za Fenu navodi da park Blidinje geološki odlikuju karbonatne naslage nastale u sedimentnom sastavu mezozoika prije 180 miliona godina.
U geomorfološkom pogledu mogu se izdvojiti četiri regije – planinski masiv Čvrsnice (2.228 m) znan i kao krov Hercegovine, planinski masiv Vrana (2.074 m), gorski greben zapadne Čabulje (1.776 m) i udolina Dugog polja.
Područje Blidinja, ističe Kutle, smješteno je u središnjem dijelu BiH i omeđeno sa sjevera, istoka i juga s tri najdublja kanjona u Evropi, od kojih kanjon Drežanke predstavlja jedinstven mezozoiski profil.
Krajolikom dominira glečersko jezero Blidinje pozicionirano na 1.184 metra nadmorske visine. U sjeveroistočnom dijelu polja je Brčanjska rječica, koja tu ima izvor i ponor.
– Park Blidinje prostire se na 350 km² kao zaštićeno područje Park prirode, u skladu s propisima IUCN Regionalne kancelarije za istočnu Evropu i centralnu Aziju koja radi na očuvanju vrsta i izgradnji funkcionalnog sistema zaštićenih područja. Da je Blidinje zanimljiv prostor za zaštitu govore podaci da je 1890. austrijski geodet Philip Balif kotirao Blidinje, a 1936. Hrvatsko planinarsko društvo “Bjelašnica” vrh “Vilinac” na Čvrsnici za skijaški izlazak – ustvrdio je Kutle.
Blidinjski biser znan je po još jednom fenomenu – najveći je to u Evropi kompleks munike, bora koji je endemski za središnji i zapadni Balkan te južni dio Apeninskog poluotoka. I ne samo to, na njegovom području rastu čak četiri vrste bora, što Blidinje svrstava među jedinstvene zone u Evropi. To su, pored Munike, još Crni bor, Obični ili Bijeli bor te Klekovina, Planinski bor.
Pored Blidinjskog, ovaj Park prirode ima i nekoliko drugih jezera – Čvrsničko (1.710 mnv), Ledeno (1.850 mnv), Jezerine (1.350 mnv) i Crepulja (1.560 mnv).
Kutle podvlači da blidinjsko područje daje čak 40 posto vode Neretvi, Radobolji, Drežanki, Lištici i Trebižatu. Poznato je kao “zračna banja” i antialergijski prostor te predstavlja istinski magnet za sve kojima zbog zdravstvenih problema posjeta Blidinju može donijeti oporavak.
Brojan je biljni i životinjski svijet koji obitava na ovom području, čineći ga time još bogatijim i raznovrsnijim. Od biljnih vrsta u Parku se posebno izdvaja Hendel-Macetijeva mišjakinjica, stenoendem. Posebno je to bogatstvo jer stenoendemi ili strogi endemi usko su lokalizovani na manja područja, kao što je jedan planinski vijenac, kanjon ili grupa ostrva.
– Na turiste najviše ostavljaju utisak masivi Čvrsnice i Vrana, Dugo polje i Blidinjsko jezero, kao i domaća hrana i klima. Također i srdačnost stanovništva, ljekovito bilje te pitka voda sa 15-tak izvora u Parku – podvukao je on.
Značajan problem predstavlja i što šumarije iz sva tri kantona nisu pod ingerencijom Uprave parka, te ona ni nema nadležnost za rješavanje problema sa sječom, zaštitom, požarima i njihovim gašenjem.