Zaključci su usvojeni bez glasova zastupnika HDZ-a, koji se nakon pauze nisu vratili u salu na glasanje
Prvim zaključkom od predstavnika međunarodne zajednice u BiH, a prije svega od OHR-a, koji ima izvršni mandat definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom, zatraženo je da zbog narušavanja sigurnosti i uznemirenosti građana u BiH odmah i neodložno zaustavi antidejtonske aktivnosti na donošenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a.
Od nadležnih državnih institucija drugim zaključkom zatražena je procjena sigurnosno-političke situacije u zemlji nakon usvajanja nacrta spomenutog zakona.
Trećim zaključkom Zastupnički dom pozvao je Vladu FBiH i preporučio kantonalnim vladama, radi sveukupnog sigurnosnog ambijenta na području FBiH, da popuni aktivni policijski sastav u skladu sa pravilnicima o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta policijskih službenika, kao i njihovo adekvatno opremanje.
Ukoliko aktivnosti na donošenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a ne budu obustavljene i zaustavljene, FBiH će preduzeti adekvatne mjere na zaštiti sigurnosti svih građana, navedeno je u četvrtom usvojenom zaključku.
Svi zaključci usvojeni su jednoglasno sa 60 glasova.
PODSJEĆAMO NA TOK RASPRAVE…
14:51 – Okončana je rasprava, a predsjedavajući Zastupničkog doma Elvir Karajbić pozvao je predlagače da sa članovima Kolegija održe kratki sastanak kako bi usaglasili zajedničke.
14:40 – Ismet Osmanović iz SDA poručio je kolegama zastupnicima da se tokom današnje sjednice moglo čuti jako puno ratnih opservacija.
– Pričamo o oružju, o broju cijevi, o mobilizaciji. Pričamo o strategiji gdje bi se najbolje bilo naoružati i u kojem pravcu treba najprije djelovati. Zašto sve to? Zbog odluke NSRS da uvede rezervni sastav policije – zapitao se Osmanović.
Ukoliko taj zakon u manjem bh. entitetu prođe, Osmanović ističe kako će FBiH biti u prilici da reaguje, na ovaj ili onaj način.
– Ali Zastupnički dom u ovom trenutku niti doprinosi ničemu što će ovakvim diskusijama parirati takvoj odluci RS-a – smatra Osmanović.
Dodaje kako smatra da je veći problem što se takvom odlukom NSRS, odnosno Vlade RS-a, pokušava postići jedan drugi cilj.
– Kako građanin FBiH doživljava policajca iz RS-a? Doživljava li ga kao čovjeka koji je dužan štititi red i mir i svakog građanina, bez obzira što je on iz FBiH. Ako odem u Banjaluku, mogu li se pouzdati da će me policajac u RS-u zaštititi kao ovlašteno lice, što i po Ustavu i po zakonima RS-a i BiH treba da uradi – kazao je Osmanović.
Mi smo danas tokom sjednice, nastavlja, jasno i glasno poručili našoj javnosti da ne vjerujemo tom sastavu i da ga se plašimo do te mjere da moramo da se naoružavamo.
Smatra kako je upravo to i bio glavni cilj predlagača tog zakona u RS-u, te upozorava kolege da na to ne smiju nasjesti.
– Kad RS „svoje policajce“ pojača brojčano i naoruža ih, onda mora i FBiH svoje. Kad određeni kantoni s bošnjačkom većinom to urade, onda moraju i kantoni s hrvatskom. E to žele da naprave upravo oni koji su smislili ovaj zakon. To je ujdurma. Ne bojimo se mi tih 5.000 policajaca rezervnog sastava policije RS. Šta ima da se bojimo, čega ima da se bojimo? Ovoj zemlji prijete daleko opasnije stvari od onih koji su na čelu ove države, i treba da je štite, a rade ono što rade. I tu je opasnost po BiH – ocjenjuje Osmanović.
Dok mi u Sarajevu danas pričamo na ovaj način, dodaje ovaj zastupnik SDA, u Banjaluci sada trljaju ruke.
– Efekat je postignut i zato sam razočaran raspravom o ovoj temi na ovaj način. Ovdje treba mudrost, pamet, politička pragma, iskustvo i politička odgovornost ljudi koji predstavljaju građane FBiH, a to smo mi – poručuje Osmanović.
Uradit ćemo ono što je potrebno i što u datom trenutku bude iziskivala situacija, naveo je Osmanović, te poručio kako svako treba da se osjeća sigurno na području FBiH.
– Nadležni organi vlasti u FBiH zaduženi za sigurnost i stabilnost i građana i imovine sposobni su da svoju ustavnu i zakonsku ulogu izvrše do kraja. I to je poruka javnosti koju treba da pošaljemo – dodao je Osmanović.
14:17 – Mi smo danas ovdje ogolili sigurnost FBiH. Mi smo danas udarili s tolikim populizmom i politikanstvom, da je to, vjerujte, sramotno. Ne znam da li ste svjesni da i neki mali projekti, neki mali diskovi, neki mali USB-ovi na sebi imaju oznaku „strogo povjerljivo“ i „tajno“. A mi smo danas doveli ovdje novinare, pričamo o tome koliko imamo pušaka, pištolja, municije, i sve to bez ikakve oznake „tajno“ – rekao je zastupnik Eldin Vrače iz Nezavisnog bloka.
Na sjednici pomenute Komisije za sigurnost, podsjeća Vrače, čiji je ujedno i član, nije bilo dozvoljeno prisustvo medija.
– Ovdje postoje načini na koje mi možemo da se naoružamo u FBiH, kroz par pravilnika, ako je to već potrebno. Ali kad dođe vrijeme za to, a ne da na osnovu odluka u RS-u, koje su neprovodive i na osnovu nabavljanja nekog oružja, koje nije nabavljeno, mi ovdje razgovaramo na tu temu. Predlažem pauzu i da šefovi klubova održe sastanak kako bismo prekinuli svaki dalji vid ogoljavanja svega ovoga što smo danas ogolili – dodao je Vrače.
14.00 – Elzina Pirić iz PDA kaže da su diskusije koje su prethodile njenom obraćanju pokazale kako nije vrijeme za ovu sjednicu.
– Drage moje kolege, mi smo stvarno jedna zemlja hibrid, koja ne znam gdje vodi. U normalnom evropskim i svjetskim zemljama kad se raspravlja o ovoj temi, sjednica je zatvorena za javnost. Sa sigurnosnog je aspekta nedopustiva ova priča o tome koliko kojeg naoružanja ove policijske snage imaju. To nigdje u svijetu nema – rekla je Pirić.
Takva priča je, smatra, samo dodatno podgrijavanje već uzavrelog bura baruta na Balkanu, te navodi da je plaši što je od početka sjednice pa do njene diskusije riječ rat izgovorena minimalno 50 puta.
– A onda, kad se ova sjednica završi svi ćemo doći kući i razmišljati gdje su nam mladi, gdje su strane investicije i ono što čini život na ovim prostorima – govori Pirić.
Opasnija od rezervnog sastava je retorička priča iz manjeg bh. entiteta koja je uzrokovala ovu sjednicu.
– Nemojte zaboraviti da danas mi raspravljamo, ne samo o sigurnosti i životu građana na području FBiH, ova naša današnja retorika ugrožava sigurnost i naših građana na području RS-a – poručila je Pirić.
13:42 – Zastupnik Hamdija Abdić (SDA), koji je i član Komisije za sigurnost Zastupničkog doma Parlamennta FBiH, kazao je danas da su razlozi za formiranje rezervnog sastava policije RS-a „bacanje magle u oči“
– Naravno da se rezervni sastav policije ne formira zbog klasične sigurnosti građana. Da, ali u ratu. Ja još nisam čuo da se negdje podigla rezervna policija, a da to nije bila ratna opasnost – naveo je Abdić.
Navodi da dovoljno govori činjenica da je on uniformu rezervnog policajca obukao 1991., a skinuo je 1996. godine.
– Rezervni sastav policije je ustvari pravljenje komandi za razvoj oružanih snaga. Apsolutno nije bitno da li će oni imati sto, hiljadu, dvije ili pet hiljada pušaka, cilj je da se formiranju komande za razvoj tih snaga – rekao je Abdić.
Kad je protekli rat završen i nakon što je rasformirana Armija BiH, tada je na brigadnom nivou fomirane komande za razvoj, koje su sačinjavali ljudi koji su čuvali i održavali naoružanje.
– Ovo je apsolutno pokušaj teritorijalne organizacije oružanih snaga u RS-u – poručio je Abdić.
13:25 – Eldar Čomor iz SDA replicirao je zastupnici Saneli Prašović-Gadžo.
– 1992. smo čekali da vidimo kako će reagovati međunarodna zajednica, a rezultat je stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada ranjenih. Srebrenica je bila pod patronatom UN-a, pa se desio genocid. RS pravi pretpostavke da napravi rezervni sastav. Međunarodna zajednica se pravi mutavom. OHR je u zadnjih nekoliko godina dokazao da jeste mutav po mnogim pitanjima u odnosu prema ovoj državi. Ja uopšte ne vidim razloga zašto mi uvijek čekamo da vidimo šta će učiniti RS, pa da onda reagujemo. Ja mislim da mi ovdje trebamo biti spremni da damo do znanja svima, i RS-u, i međunarodnoj zajednici da smo spremni učiniti apsolutno sve u zaštiti interesa države BiH. Iskustvo govori da je slabe fajde pouzdanje u međunarodnu zajednicu – poručio je Čomor.
Uslijedila je replika Sanele Prašović-Gadžo, koja je pojasnila da, nakon što je Komisija za sigurnost objavila zaključke, OHR je reagovao tako što je pozvao RS da zaustavi sve aktivnosti na tome.
– Nakon toga, vidjeli ste i onaj Inzkov izvještaj u Vijeću sigurnosti. Nakon toga vidjeli ste reakciju Američke ambasade. Dakle, imate situaciju da RS nije usvojila zakon o policiji, odnosno o rezervnom sastavu. Riječ je o nacrtu, nemojte da prejudiciramo stvari. Znači, niko ovdje, ja sam sigurna, u ovom domu, nije protiv toga da FBiH stvori siguran ambijent, pa ako ćemo to nazvati i rezervnim sastavom. Dajte da vidimo zaista šta će se dogoditi. OHR je reagovao, pozvao RS da zaustave sve aktivnosti. Možda su reagovali i kao nikada do sada i možda je onaj Inzkov izvještaj bio kao nikada do sada, i možda je nakon njega reakcija i britanskog predstavnika, i Poljske i Amerike bila kao nikada do sada, kada su rekli Inzku da koristi bonske ovlasti – poručila je Prašović-Gadžo.
13:15 – Husein Rošić (SDA) ocijenio je sasvim korektnim sva četiri zaključka Komisije za sigurnost, koje je pročitao Mašić.
– Kad je u pitanju popunjavanje redovnih sastava policijskih struktura, to je jedan kontinuiran proces. USK svake godine 50 kadeta šalje na policijsku akademiju. Vjerovatno zbog kapacitiranosti same policijske akademije ne možete popuniti odjednom popuniti kompletan redovni sastav – replicirao je Rošić Muzuru.
Rošićev stranački kolega Salko Zildžić ističe kako manji bh. entitet uopšte nije pogođen migrantskom krizom, što je jedno od glavnih obrazloženja iz RS-a za formiranje rezervnog sastava policije.
– Čak štaviše, latentno radi sve na tome da sve migrante preseli na prostor FBiH. Ukoliko se nismo dobro pripremili za tačku dnevnog reda, bolje da ne govorimo, nego da pravimo veći problem svojim govorima – naveo je Zildžić.
Sanela Prašović-Gadžo (SBB) kaže da je prije zakazivanja treće vanredne sjednice trebalo vidjeti da li će uslijediti reakcija međunarodne zajednice, odnosno OHR-a.
– Ja sam nametnula, i to kolege iz Komisije za sigurnost znaju, zaključak na toj komisiji, vrlo sam bila drska, pa mogu kazati i bezobrazna prema predstavnicima ambasada i OHR-a, tražeći da OHR reaguje. Prenijet ću vam ono što sam rekla OHR-u, čak me je predsjedavajući Komisije upozoravao i da ne budem bezobrazna. Dakle, rekla sam da jedan od razloga zašto mi ne trebamo odmah recipročno krenuti u formiranje rezervnog sastava jeste što to upravo RS želi od nas, a to je da mi izađemo iz naših okvira i da uđemo u kršenjke mirovnog sporazuma – rekla je Prašović-Gadžo.
Navodi da je potrebno od međunarodne zajendice zatražiti da zaustavi ono što radi RS-a – kršenje mirovnoga sporazuma.
– Niko nije protiv toga u Komisiji bio da se formira rezuervni sastav i da FBiH pokaže svoju snagu koju treba da pokaže. Svi mi znamo šta se u BiH dešavalo od 1992-1995., ja sam bila sudionik tog rata, dijelom sam bila i u rovu. I ne treba meni niko ništa, kao ni mnogima ovdje, objašnjavati – poručila je Prašović-Gadžo.
Kada je RS prošle godine njabavila 2.500 cijevi, odobrenje za to su dali OSA, Ministarstvo odbrane, SIPA…
– Nemojte da se sad pravimo ludi na te činjenice. Tada se već znalo šta se dešava u RS-u. Kada se dešavaju postrojavanja četničkog ravnogorskog pokreta, svi znamo šta se dešava u RS-u. Tada niko, pa ni ovaj Parlament, ni nikakve inicijative nisu postojale, niti smo reagovali. Sada reagujemo kroz prezentacije u kojima se nama prezentuju izjave Milorada Dodika. Mi ne trebamo, da bismo zadržali svoj dignitet i ozbiljnost, reagovati na izjave Dodika, nego na ono što jeste sigurnosna situacija u državi – potcrtala je Prašović-Gadžo.
12:52 – Šef Kluba zastupnika Naroda i pravde Nermin Muzur zapitao se da li je uopšte i moguće popunjavati aktivni sastav policije.
– U Kantonu Sarajevu trenutno nije, zato što su dosadašnjim odnosom popunjeni činovi policajca i mlađeg inspektora, koji se mogu popuniti, a za dalja napredovanja nije moguće, zato što ljudi uopšte ni ne stiču uslove za to – ocijenio je Muzur.
Prema njegovim riječima, da se od 2015. adekvatno poslovalo i da su ustanovljeni ti problemi, oni bi se do sada sigurno mogli i riješiti.
– Zašto nismo odgovarali RS-u kad su se nabavljali helikopteri i ta oprema, zašto nismo izdvajali sredstva da nabavljamo te stvari, bez rezervnog sastava? Kad uradimo sve što je moguće uraditi s aktivnim sastavom policije, kad napravimo neki akcioni plan djelovanja u narednom periodu, a ako jedna od tih stvari bude i formiranje rezervnog sastava policije, onda ćemo naravno i mi biti za to – kazao je Muzur.
Predložio je da jedan od zaključaka bude i da se hitno razmotre svi izvještaji o stanju u sigurnosti, te da se nakon toga nastave sve daljnje aktivnosti.
12.29 – Zastupnik u Parlamentu FBiH Hasan Muratović (SDP BiH) kaže da nije baš siguran koliko ozbiljno ljudi shvataju šta je uvođenje rezervnog sastava policije RS-a.
– Mi smo čuli ovdje „divna i krasna“ upozorenja šefa EUFOR-a, još jedino da uradi nešto konkretno pa da se to realizira. Nama je i previše verbalne podrške i zabrinutosti od visokog predstavnika – do svih ovih faktora međunarodne zajednice, a situacija u BiH je sve gora – upozorava Muratović.
Podsjetivši ća da je MUP RS-a nedavno nabavio 2.500 automatskih pušaka, ističe kako su to dvije lake brigade.
– Znate li vi šta to znači? Šta će automatske puške policiji, ljudi? To je vojno oružje. Policiji trebaju automati sa pištoljskom municijom, hekleri i slično, a ne vojničke automatske puške. Uredu da to ima jedna specijalna jedinica za slučaj rješavanja najsloženijih situacija, ali ovo je, mi to vidjeli ili ne vidjeli, stvaranje vojske RS-a, i to paravojske. Ovo je ustvari možda i naoružavanje iz onih iz četničkog ravnogorskog pokreta, koji su se neki dan bez oružja postrojavali u Višegradu – rekao je Muratović.
Ocjenjuje da je uvođenje rezervnog sastava sigurno destablizacija mira u BiH, bilo da se radi od strane manjeg ili većeg entiteta.
– Mi ovdje ne možemo ostati gluhonijemi, ne možemo posmatrati ponovno stvaranje okruženja u kojem se zvecka oružjem, a da mi ostanemo nenaoružani. Nećemo nikad više biti razoružani, kao što smo bili 1992. Nas je nužda natjerala da o ovome razgovaramo – poručio je Muratović.
Naglasio je da se međunarodna zajednica samo tako formalno zove, a formalno-pravno ni ne postoji.
– Neka mi neko ovdje odgovori šta je međunarodna zajednica, koje su njene institucije. To je, ljudi, jedan žargonski termin. Međunarodna zajednica ništa ne čini na tome da se ovdje zaista napravi bolje stanje i da ova zemlja korača ka miru. Nažalost, ovo što se radi u RS-u nisu koraci ka miru, nego koraci ka ratu. Mi to ne želimo – upozorio je Muratović.
Kaže kako se slaže da je neophodno popuniti postojeći mirnodopski sastav, jer iz potpisanih dokumenata vidi se koliko je više poliocije odobreno u FBiH, a koliko manje u RS-u – a mnogo je veći procenat popune u RS-u, nego u FBiH.
– Kad već govorim o aktuelnom mirnodopskom sastavu, predložit ću neke konkretne stvari. Federalna uprava policije trebala bi da uradi smjernice koje će dostaviti kantonalnim MUP-ovima u pogledu opremanja i naoružavanja jedinica iz sastava policije – rekao je Muratović.
Upitao je zbog čega se ne ostvari veća saradnja između Oružanih snaga (OS) BiH i Federalnog MUP-a?
– Živi sam svjedok da je prije izvjesnog vremena OSBiH nudile viškove svojih oklopnih transportera, a niko iz FBiH nije se udostojio da to prihvati. Naravno, MUP RS-a je to objeručke prihvatio i opremio čitavu četu oklopnjacima, samo ih prefarbao. Znači, umjesto što se ogromni novci bacaju na nabavku naoružanja različitih tipova, kalibara itd., može se puno toga dobiti od OSBiH što je tamo višak, što se prodaje ili se pretapa u željezarama – poručio je Muratović.
Formiranje rezervnog sastava policije, potcrtava, ogromni je posao za koji treba brdo novca, „brdo novih ljudi“…
– Mi u budžetima nijednog nivoa nemamo trenutno novce za to. Zato mislim da danas Federalni parlament treba prije svega da apsolutno osudi pokušaj formiranja rezervnog sastava policije u RS-u i da sve naše snage usmjerimo na to da se to pokuša zaustaviti. Jer, htjeli – ne htjeli, ako se to napravi, mi ćemo biti prisiljeni da zbog balansa snaga i tzv. ravnoteže straha, i mi pravimo rezervni sastav – zaključio je Muratović.
12.03 – Nihad Čolpa iz GS-a ističe kako se jučer dogodio historijski trenutak u BiH – EUFOR je izašao sa stavom da ne može osigurati Dejtonski mir u BiH.
– To je svima promaklo. Pogledajte na društvenim mrežama, EUFOR je izašao sa takvim stavom, da on samo može pratiti, nadzirati i pomagati, ali ne može se miješati ako dođe do sukoba. Želim da kažem da je danas važno da ubrzamo procese sigurnosti u FBiH, da usvojimo zaključke DF-GS i ako ima još neko drugi. Ovo je prvi korak ka sigurnosti u FBiH – rekao je Čolpa.
Šef Kluba SDA Osman Ćatić ocijenio je kvalitetnom sinoćnju Žilićevu prezentaciju, te predložio da nakon što bude obavljena rasprava, kao što je to urađeno i jučer, bude održana sjednica članova Kolegija na kojoj će se usaglasiti zajednički zaključci i potom biti dati na izjašnjavanje zastupnicima.
Za riječ se potom javio šef Kluba HDZ-a BiH Mladen Bošković, sa željom da pročita kako glasi tačka dnevnog reda sjednice: „Usložnjavanje sigurnosne situacije u oblasti unutrašnje sigurnosti, a u vezi sa aktivnostima na uspostavi rezervnog policijskog sastava entiteta RS“.
– Znači, sigurno je da je ovo usložilo ionako usložnjenu sigurnosnu situaciju u FBiH, pa i u BiH. Ovdje možemo ostati na ovoj tački dnevnog reda ili ga možemo proširiti i na druge sigurnosne probleme koje imaju FBiH, odnosno BiH. Kad je u pitanju Klub HDZ-a BiH, odnosno HNS-a, mi apsolutno podržavamo popunjavanje policijskog sastava u onom obimu koliko to dopušta ovo što je već davnih dana potpisano. Podržavamo i bolje opremanje policijskih strukura na nivou kantona u FBiH isto tako na način kako to dopuštaju Ustav i zakoni u BiH – rekao je Bošković.
Potom je pročitao dio intervjua zapovjednika EUFOR-a (Martina Dorfera, op.a.), sa čim, kako je rekao, dijele mišljenje i u HDZ-u.
– Pitanje je bilo da li ovo što se dešava u RS-u može utjecati i na sigurnosno i političko okruženje. Dorfer kaže: „Kao što se svakako može vidjeti, trenutni politički diskurs koji se odnosi na rezervne policijske snage u entitetima ne doprinosi ni miru ni stabilnosti u BiH. Štaviše, to je pokrenulo negativnu spiralu nepovjerenja i natjecanja. Dinamika je zabrinjavajuća i stvara napetosti i produbljuje podjele u zemlji, što je faktor daljnje nestabilizacije. Da bi se poboljšala sigurnosna situacija, potrebno je popuniti postojeće praznine u policijskim strukturama, kao i da dobro opremljene i profesionalno obučene policijske snage rade zajedno na sprječavanju zločina i istraživanju počinjenih djela i zaštite građana“ – citirao je Dorfera Bošković.
Zatim je objasnio zbog čega je pročitao dio Dorferovog intervjua.
– Zbog onoga što je jučer u uvodnim izlaganjima rečeno – da će FBiH odgovoriti s pričuvnim sastavom policije. Klub HDZ-a neće podržati donošenje takvog zakona – jasan je Bošković.
11.44 – Zastupnica Alma Kratina pročitala je tri zaključka Kluba DF-GS, koji nisu dati na izglasavanje na sjednici pomenute Komisije:
1. Predlažemo da Zastupnički dom usvoji zaključak kojim se obavezuju Federalni MUP, Uprava policije, te pozivaju kantonalni MUP-ovi i uprave policije da pokrenu aktivnosti na osiguranju neophodnih finansijskih sredstava kao i drugih pripremnih radnji na popuni nedostajućeg broja policijskih službenika;
2. Predlažemo da Zastupnički dom usvoji zaključak kojim se Federalni MUP i Uprava policije FBiH obavezuju da sačine procjenu sigurnosne situacije, te da shodno procjeni, a na osnovu postojećeg Pravilnika, pokrene postupak formiranja i opremanja jedinice namijenjene za otkrivanje, praćenje i sprječavanje bilo kojeg oblika ugrožavanja sigurnosti na teritoriji FBiH;
3. Imajući u vidu činjenicu da je eskalacijom migrantske krize na prostorima BiH usložena sigurnosna situacija, te ugrožena lična i imovinska sigurnost građana, posebno u područjima masovnijeg okupljanja migranata, Zastupnički dom poziva nadležne državne organe – VMBiH i oba doma Parlamenta BiH – da podrže rad institucija na državnom nivou koje se bave migracijskim pitanjima – GPBiH, Služba za strance i OSA-u BiH.
11.34 – Uime Komisije sa sigurnost prvi se na sjednici obratio zastupnik Damir Mašić(SDP BiH), koji je kazao da je ovo parlamentarno tijelo prije dvadesetak dana razmatralo moguće pravce djelovanja u svjetlu aktuelnih prijedloga i zakonskih rješenja iz oblasti sigurnosti u NSRS.
Mašić je potom pročitao četiri zaključka koje su jednoglasno usvojili svi prisutni članovi Komisije:
1. Komisija za sigurnost Zastupničkog doma traži od predstavnika međunarodne zajednice u BiH, a prije svega OHR-a koji ima izvršni mandat definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom, da zbog narušavanja sigurnosti i uznemirenosti građana u BiH odmah i neodložno zaustavi antidejtonske aktivnosti na donošenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a;
2. Komisija za sigurnost Zastupničkog doma traži od nadležnih državnih institucija procjenu sigurnosno-političke situacije u zemlji nakon usvajanja nacrta spomenutog zakona;
3. Komisija za sigurnost Zastupničkog doma poziva Vladu FBiH i preporučuje kantonalnim vladama, radi sveukupnog sigurnosnog ambijenta na području FBiH da popuni aktivni policijski sastav u skladu sa pravilnicima o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta policijskih službenika, kao i njihovo adekvatno opremanje;
4. Ukoliko aktivnosti na donošenju pomenutog zakona u RS-u ne budu obustavljene ili zaustavljene, FBiH će poduzeti adekvatne mjere na zaštiti sigurnosti svih građana.
U ime Komisije pozvao je zastupnike da usvoje ove zaključke, jer oni, kako je rekao, ostavljaju široku lepezu svih eventualnih poteza koje će FBiH u narednom periodu moći poduzeti.
11.26 – Sigurnosne izazove s kojima se suočava FBiH zbog nedavne nabavke 2.500 automatskih pušaka i formiranja rezervnog sastava policije u RS-u zastupnicima je sinoć predstavio potpredsjednik Komisije za sigurnost FBiH Hajrudin Žilić.
Stoga je predviđeno da se zastupnici na nastavku sjednice, prekinute sinoć, izjasne o zaključcima kojima se predlaže da se Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova (FMUP) i kantonalne uprave policije obavežu da pokrenu aktivnosti na osiguravanju neophodnih finansijskih sredstava za popunu nedostajućeg broja policijskih službenika u skladu s postojećim pravilnicima o organizaciji i sistematizaciji.
Jednim od zaključaka FMUP bi se obavezao da sačini procjenu sigurnosne situacije, te da, shodno procjeni, pokrene postupak formiranja i opremanja jedinice namijenjene za otkrivanje, praćenje i sprječavanje bilo kojeg oblika ugrožavanja sigurnosti na teritoriji FBiH iz okvira ustavnih nadležnosti FBiH u oblasti sigurnosti.
Također, zbog migrantske krize u BiH predložen je još jedan zaključak, kojim se predviđa da federalni Zastupnički dom pozove nadležne državne organe – Vijeće ministara BiH i oba doma Parlamenta BiH – da u skladu sa svojim nadležnostima podrže rad institucija na državnom nivou koje se bave migrantskim pitanjima – GPBiH, OSA BiH, Služba za poslove sa strancima – u kontekstu popunjavanja nedostajućim materijalnim i ljudskim resursima.
Obraćajući se zastupnicima, federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čamparasinoć je pojasnio da je Vladi FBiH podnesena informacija da se popuni aktivni sastav policije sa 110 službenika, i to 55 u specijalnu jedinicu i 55 za podršku.
– Također, od Vlade FBiH zahtijevat ćemo da se izdvoji milion KM za nedostajuću opremu – poručio je Čampara.