U Sarajevu je danas započela treća vanredna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH sa samo jednom tačkom dnevnog reda – usložnjavanje sigurnosne situacije u oblasti unutrašnje sigurnosti, a u vezi s aktivnostima na uspostavi rezervnog policijskog sastava entiteta RS.
Prije njenog početka, zastupnici su kratko polemisali da li uopšte danas i započinjati sjednicu, s obzirom na to da je tematskog karaktera, te da će stoga vjerovatno duže i trajati, ali i imajući u vidu činjenicu da će ubrzo morati biti prekinuta zbog iftara.
Prezentaciju o ovoj problematici održao je Hajrudin Žilić, u ime grupe zastupnika na čiji pismeni zahtjev je i zakazana današnja sjednica.
– Možemo li i smijemo li ostati imuni na prisutne veoma ozbiljne sigurnosne prijetnje u formi usvajanja nacrta izmjene zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a, kojim se predviđa formiranje rezervnog sastava policije i propisuju neka druga veoma zabrinjavajuća rješenja – zapitao se Žilić.
Zabrinjavajućim je ocijenio nedavnu nabavku 2.500 automatskih pušaka u RS-u, ali i izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika da za 24 sata može izvesti policiju na administrativnu liniju entiteta i učiniti je granicom, prenose Vijesti.ba.
– Dodik nastavlja prijetiti otcjepljenjem entiteta RS, tvrdeći da je RS država i rekao je: „Mi smo se već odvojili, samo što to još nije proglašeno“. Dalje, Dodik izavljuje da ukoliko Kosovo postane član UN-a, RS će proglasiti nezavisnost – istakao je Žilić.
Ove Dodikove citate, dodaje, imali su mogućnost čuti i prisutni na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a, jer su sastavni dio izvještaja visokog predstavnika koji je Valentin Inzko predstavio 8. maja.
– Predsjedavajući Predsjedništva BiH nije se zaustavio samo na izrečenom. Ažuriranje karte „velike Srbije“ mogli smo da gledamo uživo na jednoj opskurnoj televiziji u Srbiji, gdje je karti Srbije pripojio i RS, ali i dio Crne Gore. Imamo i aktuelno saopštenje Vlade RS-a o prekidu odnosa sa OHR-om. Imali smo nedavno izjavu i Rajka Vasića, visoko pozicioniranog funkcionera vladajuće stranke u entitetu RS, koji je često u ulozi SNSD-ovog glasnogovornika, a koji je izjavio: „Rezervni sastav poilicije RS-a zamjena je za vojsku RS-a“ – napominje Žilić.
Unutrašnja sigurnost u BiH je, prema njegovim riječima, partikularizirana i provodi se kroz entitetske i kantonalne institucije.
– Ne postoje argumenti koji bi govorili u prilog da predstavlja sistemsku djelatnost države, što samo po sebi generiše latentno stanje političke, ekonomske, socijalne i društvene nesigurnosti građana – kazao je Žilić.
Smatra kako je evidentno da postoje žarišta koja bi mogla dovesti do međuentitetskog nasilja, a koje može izbiti planski ili spontano, i biti instrumentalizirano.
– Ta žarišta su prisustvo ekstremističkih i profašističkih grupacija na terenu, prisutni secesionizam i separatizam, prisutni organizovani kriminal, manjinski povratak, neriješen status i položaj izbjeglih, prognanih i interno raseljenih, oružje u privatnom posjedu. Prema jednom istraživanju, u BiH se trenutno u privatnom posjedu nalazi oko milion i 300 hiljada komada lakog i malokalibarskog naoružanja, od čega je između 350.000 i 400.000 legalizirano, a sve ostalo je ilegalno – dodaje Žilić.
U procjeni potencijala za eventualnu obnovu etničkog nasilja u BiH, nastavlja, moraju se uzeti u obzir i neke već ispoljene i očekivane pojave.
– To su prisustvo naoružanih oblika ugrožavanja sigurnosne situacije kao što su etničke napetosti, nacionalni i vjerski ekstremizam, organizirani kriminal. Kumulativni efekti teške socioekonomske situacije, huškaške političke retorike, nepostojanja političke odgovornosti, realizovani i najavljeni militantni potezi doveli su do većih društvenih napetosti u međuetničkim dimenzijama i znatno utjecali na izražen osjećaj nesigurnosti kod građana – naglasio je Žilić.