Oni su detaljno obrazložili zašto smatraju da ovaj nacrt zakona ima nedostatke.
Izmjene Zakona o visokom obrazovanju iniciralo je kantonalno Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade, a na čijem je čelu Melika Husić-Mehmedović. Nacrt Zakona je pripremila komisija čiji je predsjednik bio akademik Miloš Trifković.
Ranije je Studentski parlament UNSA (SPUS) negodovao zbog sadržaja Nacrta Zakona, a sada su sve nezadovoljniji i akademski radnici. Njihove zamjerke prenosimo u cijelosti:
“Mi, dolje potpisani uposlenici UNSA, želimo upoznati javnost s nekim aspektima Nacrta Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo.
Od pokretanja incijative za izradu novog Nacrta Zakona o visokom obrazovanju, pa sve do njegovog usvajanja prošle sedmice, Predlagač Nacrta Zakona, u javnim istupima, neprestano dezavuira javnost iznoseći neargumentovane i netačne tvrdnje o značaju i neupitnim prednostima novih zakonskih rješenja.
Ovim obraćanjem želimo ukazati na kritična mjesta usvojenog Nacrta Zakona i tako pokrenuti javnu raspravu, uvjereni da otvaramo pitanja koja su važna ne samo za akademsku zajednicu, već i za budućnost kako javnih univerziteta tako i akademskih sloboda i prava na djelovanje koje je usmjereno u pravcu ostvarivanja općih, javnih interesa našeg društva.
Krenimo od osnovne tvrdnje predlagača da se novim Nacrtom Zakona težište stavlja na tzv. dualno obrazovanje i nastavne procese, a ne na institucije, i da su zakonska rješenja usaglašena s normativima Evropske unije.
Najprije, ovaj Nacrt Zakona ne može biti usaglašen s normativima Evropske unije budući da na prostoru EU, ali i šire, ne postoji jedinstven model, odnosno uniforman način reguliranja oblasti visokog obrazovanja. Većina zemalja EU, ali i regiona, zapravo insistira na vrlo jasnim državnim smjernicima i zakonskim rješenjima koji, pored ostalog, nastoje barem donekle zaštititi neke od vitalnih interesa, poput pitanja statusa jezika, kulture, umjetnosti i proizvodnje znanja koja će biti u službi društva i javnog dobra.
Gotovo u potpunosti ignorirajući te važne vrijednosti, i očigledno vođen principima komercijalizacije i novog javnog menadžmenta u obrazovanju, Nacrt Zakona stavlja akcenat na usko shvaćene i isključivo kvantitativne principe izvrsnosti u domenu naučnih istraživanja, statusa nastavno-naučnog osoblja, kao i univerziteta u cjelini.
O tome da ovaj nacrta zakona, zapravo, nije usklađen s relevantnim normativima i preporukama EU najbolje svjedoče sporni članovi koji se odnose na izbor u nastavno-naučna zvanja. Tim odredbama se precizira da će se u kontekstu akademskog napredovanja vrednovati prije svega, ako ne i isključivo, članci objavljeni u časopisima s tzv. visokim faktorom utjecaja (engl. impact factor) (JIF) koji su indeksirani u bazama “najvišeg međunarodnog ranga”.
Međutim, sve najnovije preporuke, uključujući preporuke Evropske komisije i DORA-e (San Francisco Declaration on Research Assessment – Deklaracija o vrednovanju istraživanja), izričito traže da se istraživači i naučnici ne vrednuju na taj način, naročito prilikom zapošljavanja i dodjele sredstava za istraživačke projekte.
S obzirom na načine na koje se spomenute baze i časopisi stvaraju i održavaju, te imajući u vidu dominantne teme i perspektive koje favoriziraju, postavljanje tih baza i časopisa u sami centar definicije akademske izvrsnosti ne samo da ne uzima u obzir različite potrebe i kapacitete pojedinih grana nauke i umjetnosti u Kantonu Sarajevo i Bosni i Hercegovini da se promptno prilagode globalnom ‘tržištu’ naučnih radova, već i ograničava i krši individualne naučne i istraživačke slobode garantovane međunarodnim standardima (npr. Opći komentar br. 25 Komiteta Ujedinjenih nacija za ekonomska, socijalna i kulturna prava iz 2020. godine, Preporuka UNESCO-a o nauci i naučnim istraživačima iz 2017. godine).
Pukim kvantificiranjem naučnog rada u potpunosti se zanemaruju slobode i specifičnosti istraživačkog procesa u pojedinim disciplinama, ali i vrijeme koje je potrebno za osmišljavanje ili sazrijevanje tema, kao i vrijeme neophodno za pisanje i objavljivanje naučnih radova.
Pored toga, insistiranje na bibliometrijskom određivanju kvaliteta nečijeg rada može odvesti u pogrešnom pravcu, budući da se svaki statistički podatak, pa i broj citata, kvartila, faktor utjecaja i sl. može frizirati i zloupotrijebiti. Ne smijemo zaboraviti da pritisak da se objavljuje više u časopisima s određenim kvartilama zapravo šteti istraživanjima, jer zanemaruje samu svrhu objavljivanja naučnih radova. Svrha je, podsjetimo, razmjena znanja, podsticanje daljnjih istraživanja i unapređenje nauke.
“Nije predviđeno vrednovanje kroz rad u nastavi”
Nadalje, insistira se na tome da Nacrt Zakona nastoji unaprijediti i osavremeniti visoko obrazovanje i aktivnosti vezane za nastavne procese. No, usprkos takvim navodima, u Nacrtu Zakona se ne predviđa da se nastavnici i saradnici vrednuju i kroz rad u nastavnom procesu.
Sve ono što domaći naučni radnici rade na polju organizacije međunarodnih skupova, učešća u redakcijama domaćih i stranih časopisa, obrazovanju naučnog podmlatka i sl. novim Nacrtom Zakona kao da prestaje biti relevantno, što je posebno zabrinjavajuće kada se tiče procesa podučavanja i transfera znanja.
Istaknimo još jednom i to da su fakulteti nastavno-naučne institucije, a to se novim Nacrtom Zakonom potiskuje u drugi plan. U tom smislu, nesklad između obaveza i očekivanja u odnosu na nastavno-naučno osoblje, s jedne, i njihovih prava, sloboda i resursa, sa druge strane, a koje Nacrt Zakona predviđa, više je nego očigledan.
“Problematični su kriteriji za podršku naučnim istraživanjima”
Kriteriji za podršku naučnim istraživanjima jednako su problematični i dio su istog konceptualnog problema. Premda relevantni međunarodni standardi u ovoj oblasti predviđaju postepeno i progresivno ostvarivanje strožijih kriterija i zahtjeva, Nacrt Zakona propisuje da se ti standardi primjenjuju preko noći, odnosno odmah nakon usvajanja novog Zakona.
Tako se za učestvovanje na projektima koji će se finansirati sredstvima iz budžeta ove godine već navode isti kriteriji kao i za postupak napredovanja i izbora u akademsko zvanje koje predlaže novi Nacrt Zakona. U tom smislu, umjesto da ponudi platformu i viziju balansiranog razvoja naučnih disciplina u Kantonu Sarajevo, Nacrt Zakona namjerava da ozakoni neravnopravni status quo, favorizirajući određene naučnike, institucije i discipline, a druge osuđujući na marginu, stagnaciju, pa i nestanak.
“Obezvređuje se raniji naučni rad”
Jasno je da se o društvenim, kulturnim, umjetničkim, filozofskim i drugim principima ne može misliti shematski, niti se oni mogu isključivo egzaktno odrediti. Naučna misao se oslanja na iskustva i mišljenje uglednih profesora i akademika koji su prije nas stvarali, mislili i djelovali na našim fakultetima. Njihova naučna istraživanja nisu zastarjela, niti su ona nenaučna. Ona su osnova, koja za mlađe generacije otvara mogućnosti za nove perspektive sagledavanja društvenih, umjetničkih, kulturnih, pravnih i političkih fenomena.
A upravo se ovim Nacrtom Zakona obezvređuje naučni rad onih profesora koji su nas obrazovali i čija smo naučna iskustva naslijedili, imajući u vidu da, prema predloženim kriterijima vrednovanja, njihova znanja nisu relevantna jer su objavljena u publikacijama koje nisu imale veliki faktor utjecaja.
Ako njegujemo svijest o bosanskohercegovačkom jedinstvu, trebamo da njegujemo i svijest o tome čiji smo mi nasljednici, te u kakvom društveno-ekonomskom kontekstu djelujemo, kako bismo se otvorili prema novim naučnim horizontima i izazovima. Treba naglasiti da ovdje nije riječ o tome da naše znanje treba biti zatvoreno u provincijalni okvir, već da se ovim nacrtom zakona, kako smo već istaknuli, urušava kadrovski i istraživački niz naučnih oblasti/disciplina od fundamentalnog nacionalnog i društvenog interesa.
“Negativne posljedice nametanja da se piše isključivo na engleskom jeziku”
U bazama ‘najvišeg međunarodnog ranga’, kao što su WoS i Scopus, nisu u značajnijem broju zastupljeni bosanskohercegovački časopisi, jer nikada nisu učinjeni ozbiljni napori od vlade i drugih relevantnih aktera da im se pruži institucionalna podrška za tako zahtjevan korak.
Kako domaćih časopisa iz oblasti humanističkih i društvenih nauka gotovo da i nema u tim bazama, istraživačima se kao obaveza nameće pisanje i objavljivanje radova isključivo na engleskom jeziku. Ovakav zahtjev ima negativne implikacije barem na dva nivoa:
-
Najprije, na taj način se obezvređuje pisanje i produkcija znanja na maternjem jeziku (što je posebno pogubno za nacionalne discipline) i uništava domaća periodika.
-
Šalje se pogrešna i krajnje opasna poruka akademskoj zajednici da su domaći etablirani časopisi, sa dugogodišnjom tradicijom i praksom dvostruke anonimne recenzije, zapravo bezvrijedni jer nisu indeksirani u dvije spomenute baze.
Napomenimo kako je primarna zadaća nauke da proizvodi naučne spoznaje koje će se pouzdanim kanalima diseminirati i na osnovu kojih će cijela zajednica moći da se razvija i napreduje. Ukoliko ovaj nacrt zakona bude usvojen, naše buduće naučne spoznaje bit će pohranjene prvenstveno u inostranim časopisima na koje naše javne institucije, poput visokoškolskih i gradskih biblioteka, nisu pretplaćene. Tim znanjem se naše društvo zapravo neće moći okoristiti.
“Kako riješiti probleme u visokom obrazovanju, a pri tome zanemariti probleme u visokoobrazovnim ustanovama?”
Kada se kaže da se ovim nacrtom zakona žele riješiti sistemski problemi u oblasti visokog obrazovanja, a ne pojedinih institucija, treba postaviti pitanje kako se mogu otkloniti problemi u visokom obrazovanju ako se zanemare problemi institucija u okviru kojih se realiziraju naučni, obrazovni i nastavni procesi?
Iako poštuje osnovne odredbe Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, Nacrt Zakona uvodi kriterije koji ne samo da pokazuju nerazumijevanje disciplina koje se izučavaju na Univerzitetu u Sarajevu, već su i bitno različiti od kriterija koji se propisuju drugdje u Bosni i Hercegovini.
Očigledna je namjera predloženog teksta da izjednači UNSA s privatnim univerzitetima. Napominjemo da UNSA ima skoro 3.000 uposlenika, te više od 30.000 studenata. Veličinom, iskustvom, rangiranjem i tradicijom koju baštinimo, isto kao i organizacionom strukturom, bitno se razlikujemo od privatnih univerziteta.
Naš osnivač je Kanton Sarajevo, mi se finansiramo novcem poreskih obveznika i njima odgovaramo za svoj rad. Sa druge strane, privatni univerziteti imaju privatne osnivače, te su slobodni s njima planirati sve aspekte svog rada. Prostora ima i za jedne i za druge, ali obaveze i mogućnosti nisu iste.
Nacrt Zakona pojavljuje se nepune četiri godine nakon prethodnog, trenutno važećeg Zakona o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo. Uz činjenicu da su nastavnici i saradnici svakako birani na određeni period i nemaju ‘stalno zaposlenje’ u uobičajenom smislu, biraju se po kriterijima koji su na snazi vrlo kratko, pravna nesigurnost koja se ovakvim postupanjem stvara nije ni na koji način dobra ni za nastavni, ni za naučni ili umjetnički rad.
“Dobili smo ‘treniranje strogoće'”
Uz elemente u kojima je nepovoljan po studente, Nacrt Zakona zanemaruje nastavu. Pandemija još traje, brojna životno važna pitanja još nisu riješena. Umjesto podrške, unapređenja uslova rada, ulaganja u infrastrukturu, u biblioteke, u nabavku literature, u pristup najnovijim publikacijama, umjesto unapređenja studentskog standarda, jer studenti dijele sudbinu svojih fakulteta, dobili smo ‘treniranje strogoće’ kroz tekst koji je odraz neinformiranosti, nepoznavanja međunarodnih standarda i prakse, arogancije i neodgovornosti prema budućim generacijama.
Na tragu teze Konrada Paula Liessmanna da u vrijeme velikih priča o društvu znanja mi, zapravo, živimo u neznanju, zaključujemo ovo obraćanje tvrdnjom da vlast poput naše, koja samo na formalnoj razini potiče i nastoji unaprijediti visoko obrazovanje, ovakvim Nacrtom Zakona osigurava procvat neznanja, loše i površne obrazovanosti i permanentni ‘odljev mozgova'”, poručili su uposlenici UNSA kantonalnoj vladi.
Potpisnici pisma su:
Abdel Alibegović, viši asistent, Fakultet političkih nauka Adijata Ibrišimović-Šabić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Adisa Bašić, docentica, Filozofski fakultet Admir Glamočak, redovni profesor, Akademija scenskih umjetnosti Adnan Busuladžić, redovni profesor, Filozofski fakultet Adnan Silajdžić, redovni profesor, Fakultet islamskih nauka Ahmed Zildžić, vanredni profesor, Filozofski fakultet Aida Abadžić-Hodžić, redovna profesorica, Filozofski fakultet Aida Ramić, naučna saradnica, Institut za historiju Ajdin Muhedinović, viši stručni suradnik, Institut za historiju Ajla Demiragić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Aldin Husić, naučni savjetnik, Orijentalni institut Alma Čović-Filipović, docentica, Filozofski fakultet Alma Omanović-Veladžić, naučna saradnica, Orijentalni institut Alma Sokolija, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Alma Žero, viša asistentica, Filozofski fakultet Almir Bašović, vanredni profesor, Filozofski fakultet Almir Imširević, redovni profesor, Akademija scenskih umjetnosti Almir Peco, asistent, Filozofski fakultet Amar Zuka, asistent, Arhitektonski fakultet Amela Dautbegović, docentica, Filozofski fakultet Amela Šehović, redovna profesorica, Filozofski fakultet Amer Maslo, stručni suradnik, Orijentalni institut Amila Handžić Ferović, viša asistentica, Akademija likovnih umjetnosti Amila Kasumović, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Amila Ramović, vanredna profesorica, Muzička akademija Amila Ždralović, docentica, Pravni fakultet Amina Ajdinović Mehović, asistentica, Filozofski fakultet Amina Arnautović, docentica, Fakultet islamskih nauka Amina Isanović Hadžiomerović, viša asistentica, Filozofski fakultet Amina Smajović, asistentica, Filozofski fakultet Amina Šiljak-Jesenković, viša naučna saradnica, Orijentalni institut Amir Kliko, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Amir Pušina, redovni profesor, Filozofski fakultet Amira Sadiković, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Amra Bakšić Čamo, vanredna profesorica, Akademija scenskih umjetnosti Amra Bosnić, docentica, Muzička akademija Amra Mulović, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Amra Šačić Beća, docentica, Filozofski fakultet Ana Lalić, viša asistentica, Filozofski fakultet Andrea Lešić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Andrea Mekić, asistentica, Filozofski fakultet Anida Dudić-Sijamija, viša asistentica, Fakultet političkih nauka Anida Sadiković, viša asistentica, Filozofski fakultet Anja Bogojević, viša asistentica, Akademija likovnih umjetnosti Anja Orozović, asistentica, Filozofski fakultet Asim Mujkić, redovni profesor, Fakultet političkih nauka Asja Mandić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Azra Ahmetspahić-Peljto, asistentica, Filozofski fakultet Berin Bajrić, viši naučni suradnik, Orijentalni institut Bernisa Puriš, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Bisera Cero, viša asistentica, Filozofski fakultet Dajana Zečić-Durmišević, asistentica, Filozofski fakultet Dario Marić, vanredni profesor, Filozofski fakultet Dragan Komadina, vanredni profesor, Akademija scenskih umjetnosti Drago Župarić, vanredni profesor, Filozofski fakultet Dubravka Pozderac-Lejlić, vanredna profesorica, Akademija likovnih umjetnosti Dženana Hajdarpašić, viša asistentica, Filozofski fakultet Dženeta Camović, docentica, Filozofski fakultet Đenita Haverić, redovna profesorica, Filozofski fakultet Đenita Kuštrić, docentica, Akademija likovnih umjetnosti Đenita Tuce, docentica, Filozofski fakultet Dženita Imamović Omerović, docentica, Akademija likovnih umjetnosti Dženita Rujanac, naučna saradnica, Institut za historiju Edin Pobrić, redovni profesor, Filozofski fakultet Edin Radušić, redovni profesor, Filozofski fakultet Edina Kečo, stručna saradnica, Institut za jezik Edina Murtić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Edina Spahić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Elma Abaspahić, asistentica, Filozofski fakultet Elma Dizdar, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Elma Durmišević-Cernica, docentica, Filozofski fakultet Elma Korić, viša naučna saradnica, Orijentalni institut Elma Selmanagić Lizde, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet Elma Tataragić, redovna profesorica, Akademija scenskih umjetnosti Elša Turkušić Jurić, docentica, Arhitektonski fakultet Ema Mazrak, docentica, Akademija likovnih umjetnosti Emina Mostić, stručna saradnica, Orijentalni institut Emir Šišić, viši asistent, Filozofski fakultet Emira Mešanović-Meša, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet Enedina Hasanbegović-Anić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Enes Dedić, naučni suradnik, Institut za historiju Enes Omerović, naučni saradnik, Institut za historiju Enisa Bajraktarević, lektorica, Filozofski fakultet Enver Kazaz, redovni profesor, Filozofski fakultet Esad Duraković, akademik, profesor emeritus, Filozofski fakultet Esad Kurtović, redovni profesor, Filozofski fakultet Fahd Kasumović, vanredni profesor, Filozofski fakultet Faruk Lončarević, vanredni profesor, Akademija scenskih umjetnosti Fahrudin Kujundžić, viši asistent, Filozofski fakultet Fehim Hadžimuhamedović, redovni profesor, Akademija likovnih umjetnosti Franjo Šarčević, viši asistent, Prirodno-matematički fakultet Goran Pirić, asistent, Filozofski fakultet Halid Bulić, vanredni profesor, Filozofski fakultet Hana Younis, viša naučna saradnica, Institut za historiju Haris Cerić, vanredni profesor, Fakultet političkih nauka Ifeta Čirić-Fazlija, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Irma Čehić, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet Irma Duraković, docentica, Filozofski fakultet Iva Simčić, vanredna profesorica, Akademija likovnih umjetnosti Ivan Radeljković, vanredni profesor, Filozofski fakultet Izela Habul-Šabanović, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet Jadranka Kolenović-Đapo, redovna profesorica, Filozofski fakultet Jasenko Hadžihasanović, viši asistent, Filozofski fakultet Jasmin Hasanović, viši asistent, Fakultet političkih nauka Jasmin Medić, viši stručni saradnik, Institut za historiju Jasmina Bećirović-Karabegović, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet Jasmina Gavrankapetanović-Redžić, vanredna profesorica, Akademija likovnih umjetnosti Jelena Gaković, docentica, Filozofski fakultet Kenan Šljivo, docent, Filozofski fakultet Lada Lukić Bilela, redovna profesorica, Prirodno-matematički fakultet Lajla Hasić Branković, vanredna profesorica, Stomatoloski fakultet Lejla Osmić, docentica, Filozofski fakultet Lamija Neimarlija, viša asistentica, Akademija likovnih umjetnosti Lamija Silajdžić, viša asistentica, Fakultet političkih nauka Lara Hedžić, viša asistentica, Filozofski fakultet Larisa Kasumagić-Kafedžić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Lejla Hajdarpašić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Lejla Kreševljaković, docentica, Arhitektonski fakultet Lejla Mulalić, docentica, Filozofski fakultet Lejla Osmanović, docentica, Filozofski fakultet Lejla Silajdžić, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet Lejla Tekešinović, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Madžida Mašić, naučna saradnica, Orijentalni institut Maida Koso-Drljević, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Maja Pličanić, viša asistentica, Pedagoški fakultet Marina Katnić-Bakaršić, akademkinja, redovna profesorica, Filozofski fakultet Mario Hibert, vanredni profesor, Filozofski fakultet Matea Tolić, asistentica, Filozofski fakultet Mehmed Hodžić, stručni saradnik, Institut za historiju Mehmed Kardaš, docent, Filozofski fakultet Mehmed Porča, vanredni profesor, Akademija scenskih umjetnosti Meliha Suljagić, viša asistentica, Filozofski fakultet Melisa Forić Plasto, viša asistentica, Filozofski fakultet Melisa Okičić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Merima Čaušević, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet Merima Osmankadić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Merima Zukić, docentica, Filozofski fakultet Merisa Đido, asistentica, Filozofski fakultet Merisa Karović-Babić, naučna saradnica, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Minela Radušić, viša asistentica, Filozofski fakultet Minka Džanko, docentica, Filozofski fakultet Mirela Boloban, viša asistentica, Filozofski fakultet Mirha Bičo Ćar, vanredna profesorica, Ekonomski fakultet Mirzana Pašić Kodrić, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet Mirjana Mavrak, redovna profesorica, Filozofski fakultet Mirna Marković, docentica, Filozofski fakultet Mirnes Duranović, asistent, Filozofski fakultet Mirsad Begović,redovni profesor, Akademija likovnih umjetnosti Mirsad Turanović, docent, Filozofski fakultet Mirza Mejdanija, vanredni profesor, Filozofski fakultet Mirza Sarajkić, vanredni profesor, Filozofski fakultet Mladen Burazor, vanredni profesor, Arhitektonski fakultet Muamer Hodžić, viši naučni saradnik, Orijentalni institut Munir Drkić, vanredni profesor, Filozofski fakultet Naida Hukić, docentica, Muzička akademija Naser Šečerović, docent, Filozofski fakultet Nataša Perković, docentica, Akademija likovnih umjetnosti Nataša Stojaković, docentica, Filozofski fakultet Nedžad Prazina, docent, Pedagoški fakultet Nejla Kalajdžisalihović, docentica, Filozofski fakultet Nerma Hodžić-Mulabegović, docentica, Muzička akademija Nermina Čengić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Nermina Čordalija, viša asistentica, Filozofski fakultet Nerzuk Ćurak, redovni profesor, Fakultet političkih nauka Nihad Dostović, viši stručni suradnik, Orijentalni institut Nina Alihodžić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Nina Ugljen-Ademović, redovna profesorica, Arhitektonski fakultet Ramiza Smajić, naučna saradnica, Institut za historiju Rasim Muratović, direktor,Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Sabahudin Šarić, naučni suradnik, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Osman Sušić, viši asistent, Fakultet političkih nauka Sabina Bakšić, redovna profesorica, Filozofski fakultet Sabina Silajdžić, vanredna profesorica, Ekonomski fakultet Sabina Veladžić, naučna saradnica, Institut za historiju Samir Forić, docent, Fakultet političkih nauka Sanela Bašić, vanredna profesorica, Fakultet političkih nauka Sanela Merjem Rustempašić, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet Sanela Mešić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Sanja Gladanac-Petrović, naučna saradnica, Institut za historiju Sanja Šoštarić, redovna profesorica, Filozofski fakultet Sarina Bakić, docentica, Fakultet političkih nauka Seada Brkan, asistentica, Filozofski fakultet Sedad Bešlija, viši naučni suradnik, Institut za historiju Selma Đuliman, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Selma Rizvić, redovna profesorica, Elektrotehnički fakultet Senada Dizdar, redovna profesorica, Filozofski fakultet Senadin Musabegović, vanredni profesor, Filozofski fakultet Senahid Halilović, akademik, redovni profesor, Filozofski fakultet Senka Ibrišimbegović, docentica, Arhitektonski fakultet Sibela Zvizdić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet Sonja Dujmović, viša naučna saradnica, Institut za historiju Srđan Vuletić, redovni profesor, Akademija scenskih umjetnosti Srebren Dizdar, redovni profesor, Filozofski fakultet Srebrenka Mačković, viša asistentica, Filozofski fakultet Tatjana Žarković, asistentica, Filozofski fakultet Tomislav Tadić, docent, Filozofski fakultet Vahidin Preljević, redovni profesor, Filozofski fakultet Valida Akšamija, docentica, Muzička akademija Valida Repovac Nikšić, vanredna profesorica, Fakultet političkih nauka Vedad Lihovac, lektor, Filozofski fakultet Vedad Muharemović, vanredni profesor, Filozofski fakultet Veldin Kadić, asistent, Fakultet političkih nauka Velida Mataradžija, docentica, Filozofski fakultet Zana Ekiz, lektorica, Filozofski fakultet Zenaida Karavdić, viši stručni saradnik, Institut za jezik Zilha Mastalić Košuta, naučna saradnica, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Zoran Mlinarević, docent, Akademija scenskih umjetnosti
Istakli su da će ove stavove potpisati još njihovih kolega, piše klix.