Ekonomske projekcije za 2023. i 2024. godine su bile relativno optimistične, posebno ako sagledamo zaključke sa ekonomske konferenciju koja se dogodila na početku ove godine u Sarajevu, gdje je između ostalog rečeno:
“Snažan inflatorni šok u 2022. godini, koji procijenjujemo na 14,4 posto, postepeno će slabiti u naredne dvije godine. Očekivana inflacija od 6,1 posto u 2023. i tri posto u 2024. godini respektivno znači da će realni raspoloživi dohodak biti pod snažnim pritiskom, što će dodatno usporavati i nominalnu, ne samo realnu ekonomsku aktivnost u zemlji. Prema novembarskom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija, u 2022. godini očekujemo rast realne ekonomske aktivnosti od 4,1 posto”
“U 2023. godini očekujemo dalje usporavanje ekonomske aktivnosti, ali ne i recesiju. Za 2023. godinu projektovana je stopa rasta realnog BDP-a od 0,9 posto. Pod pretpostavkom slabljenja, ali ne i potpunog iščezavanja postojećih inflatornih pritisaka, rast realnog BDP-a za 2024. godinu prognoziran je na jedan odsto. Posljednje informacije, koje dolaze od relevantnih supranacionalnih institucija, signaliziraju da bi kontrakcija ekonomske aktivnosti u 2023. godini, u nekim od najrazvijenijih zemalja, pa i globalne ekonomije, mogla biti blaža nego se očekivalo”
Međutim, niko od analitičara se nije usudio spomenuti da će tekstilna industrija, drvna industrija, pa i druge proizvodne djelatnosti imati ogromne probleme uzrokovane promjenama na globalnim tržištima. Tu prije svega mislimo na smanjenu kupovnu moć, koja je uzrokovana prije svega inflacijom. Ovakav rasplet situacije je doveo da je u ovoj godini zatvoreno minimalno 10 velikih proizvodnih pogona u Bosni i Hercegovini. Svjesno se nećemo referirati na pojedinačne slučajeva zatvaranja proizvodnih pogona, već ćemo spomenuti mnogo veći problem, a to je kupovna moć građana BIH, plaćanje direktnih i indirektnih poreza, punjenje državnih budžeta…
No, da se vratimo na zatvaranje firmi u BiH. Najveći broj zaposlenih u realnom sektoru je u prerađivačkoj industriji, a tu smo pretrpjeli najveće gubitke u 2023. godini. Ukoliko banalizujemo stvari, kupovina odjevnih predmeta je značajno smanjena, kao i kupovina namještaja, a to su industrije koje su okosnica naše ekonomije. Pokušali smo to da nivelišemo s uvođenjem IT industrije, ali i tu polako gubimo tržišnu utakmicu, jer se nismo u dovoljnoj mjeri razvili da bi pratili globalne trendove, te ove manje zahtijevne poslove dobijaju IT stručnjaci iz Indije, Filipina… Njihova cijena rada je značajno niža u odnosu na prosjek, te IT stručnjaci iz BiH ne mogu da prate te cijene.
Gledajući iz neke šire perspektive, političke strukture nemaju nikakve planove za razvoj nekih novih industrija, privlačenja stranih investicija, educiranje stanovništva i slično, te će u narednom periodu poljoprivreda biti jedna od glavnih industrija, te će se na taj način kompenzovati višak radnika u tekstilnoj i drvnoj industriji. Također, vojna industrija je u ekspanziji, te sve više radnika prelazi u ovu industriju koja je u ovom periodu izrazito potentna.
U ovoj godini smo svjedoci štrajkova medicinskih radnika, što je trenutno jedan od navećih problema u BiH, jer se broj medicinskih radnika rapidno smanjuje, te imaju mogućnost da traže bolje uslove za svoj rad, a naš sistem teško da im može ponuditi uslove kakve imaju u državama Zapadne Evrope. Imamo primjer u HNK, gdje se zdravstvenim radnicima uopšte ne isplaćuju plate. Nefunkcionalni zdravstveni sistem će dodatno stimulisati građane da napuštaju BiH, a odlazak svakog čovjeka se dugoročno reflektuje na funkcionalnost sistema. Javni proračuni su trentno puni, jer su cijene naglo skočile, te je samim time i prihod od PDV-a povećan, ali kada se on u narednom periodu niveliše sa realnim cijenama tržišta i sa svim gubicima koje ima privreda u BiH, onda ćemo dobiti praznu čahuru, prazniju od ove koju trenutno imamo.
Nakon pandemije je već bilo govora da će sport i kultura pretrpiti najveće posljedice, a to se ovih dana može i potvrditi, jer se sve više sportskih glubova gasi ili je pred gašenjem, a broj kulturnih manifestacija je svakim danom sve manje.
Pretpostavka je da ćemo u 2024. godini doživjeti ogromne transformacije kada je riječ o ekonomiji u Bosni i Hercegovini, ali nam je (ne)sreća što umjetna inteligencija nije u velikoj mjeri “zaživjela” u našoj državi, te se još ne moramo boriti i sa tim izazovom.
Postavlja se pitanje da li su naši političari spremni na ove tektonske promjene?