Visoki predstavnik Christian Schmidt nakon dvodnevne sjednice Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC) obratio se medijima i prenio utiske sa zasjedanja predstavnika članova Upravnog odbora PIC-a.
Schmidt je na početku predstavio jedno novo izdanje, nakon trideset godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koje okuplja sve značajne dokumente.
„Sve kolege u PIC-u su primile ovo izdanje, ali ne u namjeri da kažemo da je sve završeno već da je pred nama još puno posla. Razgovarali smo o sljedećim koracima i temama na kojima trebamo raditi u budućnosti“, rekao je Schmidt.
On je kazao da je Dejtonski sporazum donio ne samo mir već rekonstrukciju zemlje, povratak raseljenih, izgradnju institucija i povratak normalnom životu.
„Nije sve završeno, ali sastanak jučer i danas je zapravo bio sastanak gdje smo razgovarali uspješno s predstavnicima iz PSBiH, lokalnim institucijama, CIK-om, predstavnicima nevladine organizacije Pod lupom, OSCE-a i međunarodnim institucijama, NATO-a, EUFOR-a i Vijeća Evrope te svim predstavnicima zemalja koje čine PIC i šefovima međunarodnih organizacija u BiH. Imali smo političke direktore svih zemalja koje čine PIC“, naveo je.
Usaglašen je stav da je BiH postigla značajan napredak, ali i da je pred nama još puno posla.
„Neka od pitanja koja smo naglasili su budžet za dvije hiljade dvadeset šestu godinu, državna imovina i uvođenje tehnologija u izborne procese. Tu je i nezadovoljavajuća situacija u pogledu BHRT-a, odnosno finansijskog stanja“, dodao je.
Članice PIC-a su zaključile da je neophodno postići napredak na euroatlantskom putu. Izražena su očekivanja da će lideri BiH u predstojećim danima poduzeti korake koji će omogućiti otvaranje pregovora BiH o pridruživanju EU.
„Nadao sam se da ću danas imati priliku da čujem i kažem da je jučer Vijeće ministara BiH donijelo odluke i usvojilo dva neophodna zakona i odluku o glavnom pregovaraču, ali se nadamo da će to završiti naredne sedmice.“
Schmidt je rekao da UO PIC podržava BiH, institucije i lidere na ovom putu.
„Domaći političari moraju preuzeti odgovornost za izvršavanje zadataka. Pozvali smo ih da praktično pokažu da su opredijeljeni za ovaj cilj. Postojao je osjećaj da smo vidjeli da se stvari mogu poboljšati i voditi ka boljem životu, ali s druge strane vidjeli smo da ima prostora da se ide u pravcu stabilnosti i bolje pripreme terena u BiH za investicije, što bi osiguralo bolje šanse za sve građane BiH u okviru EU integracija.“
Kaže da su na dvodnevnom zasjedanju PIC-a razgovarali o Dejtonu danas i u budućnosti.
„Jednoglasno je – nakon trideset godina moramo se više okrenuti domaćim zvaničnicima koji će sami donositi odluke i potrebna nam je neometana tranzicija s Dejtona na evropske integracije. Ta tranzicija ne treba dozvoliti postojanje bilo kakvog vakuuma“, poručio je.
Na pitanje o situaciji s BHRT-om te da li će on intervenisati, odgovorio je: „Voljeli bismo da su neki drugi dijelovi u budžet uključeni i da se ispoštuje finansiranje BHRT-a. To je dio javnog informisanja na nivou države BiH. Mi očekujemo da će se to promijeniti i da nećemo dugo čekati da vidimo prijedlog budžeta za dvije hiljade dvadeset šestu godinu. Međunarodna zajednica će u okviru svojih odgovornosti sagledati situaciju i mogu reći da sam vrlo optimističan da će do toga doći s nivoa Parlamenta.“
Komentarisao je i sastanak s američkim zvaničnikom Markom Flemingom te upotrebu bonskih ovlasti. Schmidt kaže da osnova Aneksa deset ostaje i dalje jasna.
„Budućnost BiH je na internom planu, a ne da svaki dan to radi visoki predstavnik. Smatram da se slažemo u širokim diplomatskim krugovima – da držimo opcije otvorenim. Dobio sam popriličnu podršku što se tiče buduće saradnje i budućnosti BiH. EU će obaviti svoj dio. Ne govorim o intervencionizmu. Oni koji su kao ja iskusni evropski političari, koji su bili i članovi rukovodstva EU, bili su pomalo začuđeni zbog toga koliki će zahtjevi iz evropskog pravnog nasljeđa biti postavljeni pred BiH. Zahtjevi su vrlo, vrlo visoki. Ako pogledate Zakon o VSTV-u koji je urađen prije dvadeset godina od strane visokog predstavnika i Zakon o sudovima. Rekao bih da međunarodni odnosi uključuju saradnju, određene zahtjeve koje treba ispuniti i ja ću ostati dio međunarodne zajednice.“
On je kazao da, što se tiče državne imovine, i to treba biti riješeno kako bi se BiH otvorilo investicijama i na međunarodnom planu.
„Svako ko putuje ovom zemljom može doći u situaciju da razgovara s gradonačelnikom ili načelnikom neke općine i potrebno je deset minuta da se vidi koliko to pitanje blokira razvoj BiH. Budući da želimo otvoriti BiH i za investicije, naravno da smo razgovarali i o pitanju državne imovine. Sljedeći put ćemo sjesti i vidjeti da državna imovina ne bude pitanje koje zabrinjava, već da bude prilika za investicije. Načelnici neće biti ostavljeni sami i možete očekivati i pomoć parlamentarnih struktura dok se ne nađe konačno rješenje.“