Evropski sud za ljudska prava je prije godinu dana presudio u korist Slavena Kovačevića, a koji je tužio BiH zbog kršenja njegovih biračkih prava kao pripadnika Ostalih. Vijeće ministara BiH se žalilo i sada je odluka na Velikom vijeću suda u Strasbourgu.
Christian Schmidt je u večerašnjem izdanju “Centralnog dnevnika sa Senadom Hadžifejzovićem” otkrio i svoju potencijalnu ulogu u ovom slučaju.
“Samo ću reći: dragi moji prijatelji, ohladite malo! Sud će odlučiti o ovom slučaju. Niko ne može osporiti pravo gospodinu Kovačeviću, kao i svima drugima, fundamentalno građansko pravo da se žale sudu. Na sudu se diskutuje, a moje je da sagledam kakve će to rezultate donijeti ovoj zemlji. Mislim, na duže staze, ova ideja građanske države o kojoj čitamo je važna, ali moram reći i smatram da je važno da se pojasni da je BiH multietnička država… I da sam došao u bivšu Jugoslaviju, rekao bih da smo također vidjeli mehanizme kočenja između različitih etničkih grupa. To je ono što sam izvijestio… Nažalost, moram reći: etničke grupe nisu došle do zajedničkog rješenja u vezi sa Ustavom. No, šta nam je činiti? Nešto poput Dejtona u US avijacijskoj bazi? Ne! To je do ljudi, naroda da odluči i za to je potreban dogovor, zrelost… ne samo želje. Ovoga moramo biti svjesni: da imamo kombinaciju ove potrebe za promjenom; da imamo nediskriminatornost, za što je veoma bitan slučaj ‘Sejdić – Finci’, koji je stvorio uvjete za sve ovo još prije petnaest godina. I ništa do danas nije učinjeno. To nije način na koji treba djelovati. No, čekajte malo… Želimo li za manjinske i etničke grupe neku vrstu provjera načina da se balansiraju stavovi i interesi…? Mislim da to treba. Ovo je primjer dobrog iskustva kako živjeti u miru zajedno. Tako da… nije li ovo vrijedno diskusije, nakon čega dolazi odluka i kako ju implementirati…”, kazao je Schmidt za FACE.
Podsjećamo, Evropski sud za ljudska prava je već ranije presudio da BiH treba izmijeniti sastav Doma naroda i Predsjedništva BiH, a navedena presuda ukazuje da je potrebno izmijeniti način izbora članova Predsjedništva BiH.
Takve izmjene bi značile da je BiH spremna da izvrši svoje obaveze kao članica Vijeća Evrope, kako na domaćem, tako i na evropskom nivou. Svakako se kao pitanje postavlja ozbiljnost države u pogledu izvršenja ove, kao i prethodnih presuda. Ukoliko navedena presuda postane konačna i izvršna u odnosu na BiH, sasvim će biti jasni principi koje će morati slijediti u okviru ustavne reforme, a koji su utvrđeni presudama Suda.