Za četvrtak je u Ženevi zakazano saslušanje na osnovu prijave BiH da je Hrvatska prekršila Međunarodnu konvenciju o prekograničnom zagađenju. U Ekspertskom timu BiH, uz oprezni optimizam, zadovoljni su što je slučaj konačno došao pred međunarodna tijela.
Samo nekoliko stotina metara od granice s BiH, u neposrednoj blizini Novog Grada, Hrvatska planira skladištiti niski i srednje radioaktivni otpad. Riječ je o otpadu iz Nuklearne elektrane Krško, kao i onom iz bolnica, industrije i vojske. U zoni potencijalnog utjecaja nalazi se oko 250 hiljada stanovnika BiH.
„Nismo učestvovali u ovoj proizvodnji, nismo uživali benefite te električne energije, koja je zaista velika, i ne možemo na neki način u budućnosti biti taoci cjelokupne te priče“, rekao je Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, izvještava RTRS.
Da je strah u BiH utemeljen, smatraju i predstavnici nekih od najvećih svjetskih ekoloških organizacija.
„Mislim da je ovo tipičan projekt opasnog nuklearnog postrojenja koji države vole postaviti blizu granice druge države. Da, zato što je opasno, a lakše je nositi se s političkim pritiskom u onim regionima koji su obično ekonomski i politički slabiji“, rekla je Patricija Lorenc, konsultantica za nuklearnu bezbjednost iz Ekološke mreže „Prijatelji Zemlje – Evropa“.
Jedan od ključnih prigovora BiH jeste to da njeni stručnjaci nisu ravnopravno učestvovali u istraživanjima na terenu, što Zagreb demantuje. BiH je zbog toga prijavila Hrvatsku za kršenje Espoo i Arhuske konvencije. Suočavanje pred Komitetom Espoo konvencije u Ženevi zakazano je za četvrtak.
„Hrvatska je dobila mnogo pitanja na koja treba odgovoriti. Mi smo dobili nekoliko pitanja na koja smo već pripremili odgovore. Ovih dana ćemo pomno analizirati svako od tih pitanja, a onda procijeniti na koja će odgovarati, recimo, Zoran Drača, koji je najbolji ekspert kada je riječ o toj oblasti, rekao bih i svjetskih razmjera, pošto je radio na sanaciji posljedica Černobila“, rekao je Borislav Bojić iz Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru.
Odluke Komiteta Espoo konvencije imaju snagu preporuka, ali mogu predstavljati pravni, politički i međunarodni pritisak.
„Trebamo biti jasni: tu slučaj Trgovska gora ne završava. Ni na dobar ni na loš način. Ono što je jako važno jeste da na pravi način ukažemo na propuste koje je Hrvatska imala i namjerna kršenja koja su postojala u slučaju Trgovske gore. Ženeva je mjesto gdje ćemo ukazati na te silne proceduralne propuste i to je nešto što mora biti urađeno na najbolji način“, naveo je Mario Crnković, član Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru iz Udruženja „Grin tim“ Novi Grad.
Nakon saslušanja, Komitet Espoo konvencije pripremit će prijedlog preporuka koji će biti upućen BiH i Hrvatskoj na komentar. Prijedlog će biti razmatran početkom decembra na sastanku svih potpisnica Konvencije.
U međuvremenu, Hrvatska je izradila ključni dokument za nastavak postupka – studiju utjecaja na životnu sredinu, koja bi uskoro trebala biti dostavljena i bh. institucijama, koje će potom uputiti svoje primjedbe.