Ratni prevodilac u UN-ovoj bazi u Srebrenici i preživjela žrtva srebreničkog genocida, Hasan Nuhanović, u nastavku objašnjava zašto bismo trebali koristiti sintagmu “srebrenički genocid” i dati joj prednost u odnosu na frazemu koja se koristi u današnjem medijskom diskursu – “genocid u Srebrenici”.
U nastavku prenosimo Nuhanovićev stav u cijelosti.
Iako, kao i ranije, na svom Facebook profilu pišem u svoje lično ime, smatram da je suštinski važan ovaj moj poziv da se pažnja skrene na problematičnu sintagmu “genocid u Srebrenici”.
To je sintagma koju olahko izgovore i koriste i “obični ljudi” i akademici, naučnici ali i političari, kako tokom godine tako i u vrijeme obilježavanja godišnjice “tog” genocida ili “te epizode” genocida iz jula 1995. godine.
Kada kažem “te epizode genocida” iz proteklog rata, mislim na naučnu tezu, a koja je kao takva citirana u hiljadama naučnih radova, da genocid ima deset ili više faza (Gregory Stanton, op. a.) i da se te faze nikako ne mogu smjestiti u nekoliko dana jula 1995. godine.
Dakle, genocidne radnje su uvijek raspoređene kroz duži vremenski period, jer je genocid proces, a ne događaj i njihovo počinjenje je u pravilu raspoređeno na šire geografsko područje, odnosno ne može se vezati na isključivo jednu lokaciju.
No, ovdje bih se prije svega fokusirao na prostornu odrednicu koja, na pogrešan način, proizlazi iz sintagme “genocid u Srebrenici”.
…jer, genocid počinjen nad “muslimanima Bosne i Hercegovine… u i oko Srebrenice… jula 1995. godine…”, kako piše u više presuda ICTY i ICJ (2007), NIJE vezan za jednu lokaciju, niti za općinu Srebrenica, već za niz lokacija koje se nalaze na više općina u Bosni i Hercegovini. O tome sam ranije pisao i govorio i to ovdje neću ponavljati.
Najbliži naziv onome što želimo opisati kada su u pitanju događaji iz jula 1995. godine, a koji su uslijedili nakon pada zaštićene zone UN Srebrenica je, po mom mišljenju, srebrenički genocid.
Tačnije bi bilo citirati bukvalno riječi presuda ICTY i ICJ, pa reći: “Genocid nad muslimanima Bosne i Hercegovine u i oko Srebrenice”, ali takva sintagma je rogobatna i komplikovana, a memorijalizacija kojom se želi skrenuti pažnja na događaje iz nedavne historije traži da se u naslovu, plakatu, nazivu komemoracije, nekom predavanju, prezentaciji, pozivu na učešće gostima i predavačima, koristi PAMTLJIVA i JEDNOSTAVNA jezička konstrukcija.
Mada i sama sintagma “srebrenički genocid” na našem (b / h / s) jeziku zvuči komplikovano i rogobatno u odnosu na sintagmu “genocid u Srebrenici”, UPOZORAVAM na historijsku, pravnu, činjeničnu netačnost korištenja sintagme “genocid u Srebrenici”, jer, između ostaloga, sintagmom “genocid u Srebrenici” pristajemo dobrovoljno na redukciju, odnosno redukcionizam u tumačenju i osvrtu na događaje iz jula 1995. godine.
Ovo moje upozorenje se ne odnosi na eventualne jezičke i gramatičke, stilske ili komunikacijsko-estetske dileme već isključivo na suštinsko značenje koje ove dvije sintagme u sebi nose, a koje u svom bukvalnom tumačenju daju potpuno različit kontekst u osvrtu na juli 1995. godine.
Stoga, ako se u ovom momentu ne možemo složiti da se događaji iz jula 1995. godine nazovu “genocid nad muslimanima Bosne i Hercegovine”, čime bi se samo citirale presude ICJ ili ICTY, ili “bosanski genocid”, kao što se kaže “Rwandan Genocide”, pozivam sve kojih se tiče da koriste termin “srebrenički genocid”.
…jer taj termin je zapravo samo naziv za čitav niz događaja iz jula 1995. godine, ali i onih koji su tome prethodili: za jedan proces koji se odvijao na području puno širem od same Srebrenice i puno duže od onoga što je počinjeno u julu 1995. godine.
Sintagma “srebrenički genocid” je u stvari samo bukvalan, doslovan i, po meni, vjeran prijevod sintagme koja se već tri decenije ispravno koristi na engleskom jeziku: “Srebrenica Genocide”.
Prijevod sintagme “Srebrenica Genocide” nikako nije “genocid u Srebrenici”. Najbliži prijevod je “srebrenički genocid”.
Problem sa prijevodom “genocid u Srebrenici” je pogrešan na bezbroj načina, a prije svega jer događaje iz jula 1995. godine, kao i one koji su im prethodili (kao dio genocida kao procesa) upućuje na jednu usku geografsku odrednicu, što ono o čemu ovdje govorimo, o čemu se organizuju brojne manifestacije komemoracije i memorijalizacije, uključujući i one u Potočarima, redukuje na jednu lokaciju, eventulano na jednu općinu.
Ovo nije bio nikakav općinski genocid i sintagma “genocid u Srebrenici” ide naruku samo negatorima genocida – ako ne kratkoročno, onda sasvim sigurno dugoročno, a posebno ako se naziv “genocid u Srebrenici” zadrži kao odrednica i kao prva sintagma koju spomenemo, izgovorimo i napišemo kada mislimo na juli 1995. godine i na ono što je prethodilo i dovelo do kulminacije genocida nad muslimanima Bosne i Hercegovine jula 1995. godine.