U vremenu medijskog pluralizma, pojave anonimnih i medija koji šire dezinfomacije i lažne vijesti, na testu medijske pismenosti često padaju i medijski profesionalci i odrasli konzumenti. U takvom okruženju najviše pažnje potrebno je posvetiti mladima, posebno učenicima osnovnih škola.
Upravo zbog činjenice da je medijska pismenost neophodna vještina za život u novom milenijumu, Fondacija INFOHOUSE uz finansijsku podršku Fondacije UniCredit organizovala je radionicu za učenike/ice svih uzrasta Četvrte osnovne škole u Mostaru.
„Medijima nekada vjerujem, a nekada ne. Onome što vidim svojim očima, vjerujem, ali ono što ne vidim, propitujem. Mislim da se osjeti kada nešto ne zvuči baš najbolje. Tada treba sumnjati i provjeravati“, rekao je učenik Hasan.
Koordinatorica projekta Senka Kurt istakla je kako informacije koje se polasiraju u medijima treba često provjeravati i kritički im pristupati, s obzirom na činjenicu da živimo u svijetu dezinformacija i lažnih vijesti.
„Bez slobodne države, nema slobodnih medija, a bez nas nema slobodnih medija. Moramo kritizirati, analizirati, propitivavati medije i njihovo djelovanje. To nam je dužnost ako želimo da čujemo istinu, to nam je dužnost ako želimo da zaštitimo sebe od lažnih informacija“, poručila je Kurt.
Ona pojašnjava da i publika može biti ta koja kreira vijesti, na način da medijima dojavljaju informacije za koje smatraju da su novinarima interesantne i od javnog interesa.
„Šta stoji iza svih medija? Ko stoji iza svih medija? To moramo znati, a to je moguće samo ako medij ima impressum. To je naša lična karta, naš rodni list“, mišljenja je Kurt. Učesnike/ce radionice upoznala je i sa neophodnošću provjere
vijesti koje nam se na prvo čitanje čine nemogućim ili sumnjivim. To se radi, dodaje Kurt, traženjem drugog izvora, medijskog članka u drugim medijima.
„Neprovjerene vijesti su koštale života mnoge ljude“, upozorava Kurt.
Trener današnje radionice, dugogodišnji bh. novinar i Mostarac, Mirsad Behram učenicima i učenicama je objasnio koji su to alati, tehnike i metode, kojima se mogu koristiti kako bi se zaštitili u medijskom svijetu. On je govorio i o činjenici da se lažne vijesti često koriste i u propagandne svrhe.
„Propaganda je alat kojim neko želi da utiče na vas. Bez obzira da li je pozitivna ili negativna postoji jedan metod kojom se koristi, a to je strah. Moramo naučiti da razaznajemo činjenice od propagande. Nemojte biti publika kojoj se serviraju lažne i propagandne vijesti. Za kreiranje manipulativnih sadržaja mogu se koristiti tekst, slike, video“, poručio je Behram.
Radionici koja je dio projekta ”Medijska pismenost: Birajmo šta čitamo”, osim učenika prisustvovalo je i nastavno osoblje.
Nastavnica Bosanskog jezika Četvrte osnovne škole u Mostaru Elvira Mezit Šehović istakla je kako je za djecu važna ova vrsta edukacije, jer su konstatno izloženi brojnim utjecajima medija.
„Kroz predmet Bosanski jezi govori se o ovoj temi, ali edukacije u tom smjeru nikada nije dovoljno, pogotovo zbog činjenice da danas postoje brojni opasni trendovi, kojima su mladi izloženu putem Tik Toka ili drugih društvenih mreža“, poručila je Mezit Šehović.
Godišnje kroz predmet bosanskog jezika o medijima govori svega 5% kroz podoblast Medijska kultura, ali se bavi historijom medija, a ne medijskom pismenošću za koju smatra da je neophodan predmet u školama.
„Važno je razvijati medijsku psimenost iz više razloga. Prvenstveno jer su današnji mladi jako puno izloženi medijima, oni još nisu došli u fazu da razlikuju istinite od lažnih vijesti i dobro bi bilo da kroz nastavni sistem već od nekog najranijeg uzrasta uče o tome šta su lažne vijesti, kako ne podleći pod njihov uticaj“, kaže Mezit Šehović.
Raniji obrazovni sistemi su, dodaje, učinili da nesumnjivo vjerujemo u informacije koje nam se plasiraju. Bez provjere i kritičkog pristupa, što danas nije slučaj.
„Naravno da je u današnjem kontekstu jako bitno propitivati svijet u kojem se nalazimo možda zbog viška izloženosti medijima, nekada ste imali jedan javni servis, nije bila razuđenost medija“, ističe ova profesorica.
U narednom periodu biće održana radionica Zenici sa učenicima i učenicama osnovnih škola. Cilj Fondacije INFOHOUSE i Fondacije UniCredit kroz ovaj projekat je educirati mlade od najranijih dana o tehnikama, alatima i metodama medijske pismenosti, a svrhu kreiranja medijskih pismenih individua.