Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca svečanom Akademijom u Bošnjačkom institutu – Fondacija “Adil Zulfikarpašić” – obilježilo je 32 godine uspješnog rada i djelovanja. Osim svečanog programa, na Akademiji su laureatima VKBI-ja za 2024. godinu uručene zahvalnice i plakete.
Zahvalnice su dodijeljene Fondaciji za izdavaštvo Sarajevo i Azri Smajović, dok su plakete dobili Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, akademik prof. dr. Mirko Pejanović, mr. sci. hafiz Sulejman Bugari, Josip Pejaković, prof. dr. Sead Turčalo, prof. dr. Larisa Velić i Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
U uvodnom dijelu Akademije, generalni sekretar mr. sci. Emir Zlatar kazao je da VKBI od osnivanja ima dva ključna zadatka – izgradnja i očuvanje države Bosne i Hercegovine, države punih ljudskih prava i jednakopravnosti svih njenih građana i naroda na cijelom njenom teritoriju, i drugi – unapređenje, harmonizacija i izgradnja temeljnih elemenata identiteta bošnjačkog naroda, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u domovinskim državama gdje Bošnjaci žive stoljećima kao autohtoni starosjedilački narod.
“Programi i projekti koje provodimo i koje ćemo provoditi zasigurno zaslužuju snažniju sistemsku institucionalnu podršku. Pozivamo i apelujemo na nosioce vlasti od općina, gradova, kantona, entiteta do države da se snažnije uključe u podršku VKBI-ju jer naši projekti ostaju trajna vrijednost bosanskohercegovačkom društvu i bošnjačkom narodu. To nisu mandatni već dugoročni strateški projekti od nacionalnog značaja koji predstavljaju i promoviraju jedan narod u njegovom suštinskom izvornom historijskom obliku”, naglasio je Zlatar.
U ovim turbulentnim vremenima, naveo je, posebno želimo potaknuti bosanskohercegovačke i posebno bošnjačke političke lidere, koji imaju mandat i mogućnost mijenjati društvene procese i utjecati na unapređenje izgradnje demokratske države na okupljanje oko temeljnih strateških procesa koji Bosnu i Hercegovinu vode ka punopravnom članstvu u EU i NATO savez.
Zlatar je naglasio da će odlazeća 2024. godina ostati upamćena i kao godina u kojoj su na istiniti svijet preselili velikani našeg naroda i članovi VKBI-ja Dževad Karahasan, Abdulah Sidran, Dževad Jahić i Hadžem Hajdarević.
Predsjednik VKBI-ja prof. dr. Kasim Trnka u svom završnom obraćanju zvanicama, akademicima i članovima podsjetio je na početak stvaranja Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, koje je uspostavljeno u najtežem vremenu za BiH, 22. decembra 1992. godine u Sarajevu, kada je agresija bila u najvećem obimu i kada se pokazala potreba da se okupe intelektualci i pomognu javnim vlastima u iznalaženju najboljih rješenja za konkretna pitanja.
Ta se aktivnost nastavila kasnije i komentarima mirovnih planova za BiH, a poslije rata je VKBI razvila aktivnost kroz javne tribine, izdavačku djelatnost, zvanična saopćenja…
“Osim redovnih aktivnosti, VKBI je preuzelo nekoliko strateških projekata od dugoročnog interesa i za BiH i za bošnjački narod. U tom smislu s rahmetli akademikom Dževadom Jahićem radilo se na izradi Rječnika bosanskog jezika i 11. tom je već izašao. Ali, iako je prof. Jahić preselio, treba nastaviti tu aktivnost, a projekt je da imamo 20 tomova velikog enciklopedijskog izdanja Rječnika bosanskog jezika. Svaki narod mora da ima kodifikaciju svoga jezika. To je obilježje njegovog identiteta. I na tome će se VKBI angažirati da se do kraja ovaj proces provede”, kazao je Trnka.
Drugi važan projekt koji je uspješno okončan, dodao je, jeste uvezivanje Bošnjaka ma gdje bili.
“Uspjeli smo da povežemo Bošnjake s područja bivše Jugoslavije i to ne pojedince, nego institucije Bošnjaka, Bošnjačka vijeća iz Srbije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Slovenije. I prvi put je napravljena jedna institucionalna veza. Formiran je Matični ured društva bošnjačkih vijeća s područja bivše Jugoslavije i tu ćemo uspjeti da se brinemo o identitetskim pitanjima Bošnjaka na cijeloj teritoriji bivše Jugoslavije. Prvo će početi s utvrđivanjem zajedničkih simbola, zastave, grba, po mogućnosti i himne, a onda će analizirati školske programe kurikuluma na bosanskom jeziku”, rekao je prof. Trnka.
Na kraju je potcrtao i to da VKBI analizira ustavni i zakonski položaj Bošnjaka u svim navedenim državama i razmišlja kako može da se popravlja položaj na zajedničkom djelovanju.