Očekivanja zemalja ovog regiona, koji se označava političkom sintagmom zapadni Balkan, u najvećoj mjeri će ovisiti o rezultatima izbora za Evropski parlament i sastava buduće Komisije, a u najboljem slučaju građani mogu očekivati nastavak trenutnih procesa.
Kazao je to u razgovoru za Fenu predsjednik Skupštine Vanjskopolitičke inicijative Bosne i Hercegovine Davor Vuletić dodajući da postoje stajališta uticajnih stranaka i ličnosti u raznim zemljama Evropske unije da proširenje trenutno nije prioritet i to među narodnjacima, ali naročito među krajnom desnicom i antiimigrantskim populistima pa čak i među nekim centristima.
Omjer snaga u Evropskom parlamentu između političkih grupacija Narodnjaka – EPP, Socijaldemokrata/Socijalista – PES, Liberala/Demokrata – ALDE te predstavnika novog vala populističke desnice uvjetovat će i nivo očekivanja građana regiona posebno onih koji očekuju mnogo od evropskog puta.
– Ipak politika proširenja EU će ostati dominantna na vanjskopolitičkoj agendi EU. Prvenstveno jer je evropska politika susjedstva doživjela krah kada su u pitanju odnosi s Rusijom, uticaja u Ukrajini, volje Turske da uopće nastavi sa evropskom pričom i Gruzijom koja je prepuštena sama sebi – smatra Vuletić.
Kao drugi razlog za takav njegov stav o proširenju naveo je Brexit koji će se (ili neće) već konačno desiti tokom ove godine, čime jedna od ključnih država članica istupa iz EU.
Dodaje da iako se ništa strašno za EU time neće desiti, šta više fama oko napuštanja EU će biti razbijena, to ipak nije pozitivan proces i predstavlja udar na svjetonazor integralne evropske liberalne demokratije kao vodećeg političkog pravca koji teži objedinjavanju Evrope na zajedničkim vrijednostima, ali upravo razlike u “zajedničkim” vrijednostima zadnjih godina dolaze do izražaja.
Treći razlog je jer EU mora nastaviti s dinamikom procesa pacifikacije zapadnog Balkana kako bi on postao više “zapadni” nego “Balkan”, tvrdi Vuletić.
– Velika su očekivanja EU od domaćih lidera regiona da u tom pravcu konačno istinski krenu, kako bi priču o zapadnom Balkanu evropskih vrijednosti i evropske historije mogli zagovarati u samim institucijama EU i među državama članicama od kojih su neke skeptične o pitanju proširenja – stav je Vuletića.
Napomenuo je da je primjer toga bila realizacija Prerspanskog sporazuma i rješenje problema između Grčke i sada Sjeverne Makedonije, ali Vuletić podsjeća da je tome morala prethoditi stabilizacija političkih prilika u Sjevernoj Makedoniji.
Slično je bilo sa stabilizacijom političkih prilika u Crnoj Gori zbog čega se ista stabilizacija očekuje i od Albanije, ali i od Srbije kada su u pitanju pregovori s Kosovom te konačno i od Bosne i Hercegovine.
– EU dakle, mora nastaviti proces stabilizacije i pridruživanja s državama ovog regiona i širiti uticaj ukoliko misli uopće imati konkretnih poteza na geopolitičkom planu i u cilju očuvanja ideje ujedinjene Evrope – smatra predsjednik Skupštine VPI u BiH.
U Bosni i Hercegovini Evropska unija provodi ispitivanje trenutnog sistema funkcioniranja institucija, politika i pravnih propisa da bi se moglo procijeniti šta sve treba uskladiti sa evropskim politikama i pravnom stečevinom takozvanim Acquisom.
Vuletić napominje da EU želi bolje shvatiti naše planove, procedure i način razmišljanja te kapacitet za promjene, a tome služe pitanja koja je Evropska komisija uputila, kao i dodatna pitanja odnosno tražena pojašnjenja.
– Interesantno je da je ideja o kandidatskom statusu do kraja 2019. potekla sa sastanaka najviših predstavnika EU i BiH, da li radi prevelikog optimizma ili pak poticaja na veći angažman domaćih zvaničnika nije poznato – podsjeća Vuletić.
U posljednje vrijeme, ističe, taj optimizam je splasnuo i polako dolaze poruke da treba smanjiti očekivanja zbog čega i sam Vuletić ne očekuje da će doći do dodjeljivanja kandidatskog statusa iako bi to bilo dobro.
Bosna i Hercegovina je u posljednjih nekoliko godina prilično dobro okončala proces odgovaranja na upitnik kao jednu tehničku fazu koju, dodaje Vuletić, nije bilo potrebno uzdizati kao veći uspjeh od onoga što realno jeste.
– Ukoliko se formira Vijeće ministara BiH i Vlada Federacije u punom kapacitetu, to će biti dobar početak. No ipak nam treba neki ‘Prespanski sporazum’ koji će vidljivo usmjeriti dnevnopolitičku retoriku sa etnonacionalnih sporenja na evropsku priču – kazao je Vuletić.
Bez toga, zaključuje predsjednik Skupštine Vanjskopolitičke inicijative Davor Vuletić na kraju razgovora za Fenu, nema ni kandidatskog statusa jer je minimum minimuma da BiH ispuni obaveze o pitanju poštivanja osnovnih ljudskih prava građana koje je presudama utvrdio Evropski sud za ljudska prava.
Izbori za Evropski parlament održavaju se od 23. do 26. maja kada građani 28 zemalja članica Evropske unije biraju 751 zastupnika koji će ih predstavljati u Parlamentu do 2024. godine, a nova Evropska komisija trebala bi stupiti na dužnost 1. novembra.