Nakon što je prošle sedmice Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, isto je sada učinio i Dom naroda.
Izmjene zakona stupit će na snagu nakon što budu objavljene u „Službenom glasniku FBiH“.
Naredni korak, nakon usvajanja u Parlamentu FBiH, s ciljem realizacije projekta Južna interkonekcija, bit će potpisivanje međudržavnog sporazuma Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koje je zakazano za kraj mjeseca u Dubrovniku.
Najveća promjena u izmijenjenom tekstu Zakona o Južnoj interkonekciji odnosi se na investitora, s obzirom na to da je ranije tu ulogu imao „BH Gas“, dok je sada navedena američka kompanija AAFS.
“U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjoj legislativi domaća kompanija ‘BH Gas’ bila je u ulozi investitora i transportera gasa, međutim, na terenu do sada nije došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija, a to je nasušna potreba”, naveo je resorni ministar Vedran Lakić, ističući da je američka kompanija izrazila ozbiljnu namjeru da gradi ovaj plinovod.
Trasa Južne interkonekcije ostala je ista, a novousvojenim izmjenama predviđeni su i odvojci prema Grudama, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Čapljini, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli.
Trasa ukapljenog plina sa Zapada vodit će u Bosnu i Hercegovinu, odnosno u Federaciju BiH, s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom je također potrebno postići odgovarajući sporazum.