18.8 C
Sarajevo
20.07.2024

Željko Komšić se obratio na sjednici Venecijanske komisije, govorio o izboru sudija u Ustavni sud BiH

Dalje je govorio o razlozima za podnošenje zahtjeva Venecijanskoj komisiji u kontekstu izbora sudija u Ustavni sud BiH.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se na 139. Plenarnoj sjednici Venecijanske komisije, a kao razlog je naveo nepreciznost odredbi Ustava BiH koje se tiču minimalnih kvalifikacija za izbor sudija u Ustavni sud naše zemlje.

Komšić je na početku istakao da se Ustav BiH može protumačiti na brojne sporne načine.

“Želim da istaknem činjenicu da je Ustav Bosne i Hercegovine, kao Aneks 4 dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i da je pisan terminologijom anglo-saksonskog prava što u domaćem pravnom ambijentu, u kojem postoji isključivo kontinentalno pravo i njegov terminološki aparat, izaziva niz loših i proizvoljnih interpretacija.

- OGLAS -

Jako je teško jedan dokument pisan anglo-saksonskim terminima provoditi u ambijentu kontinentalnog prava, pa tako cijeli niz termina na temelju različite percepcije bude pogrešno interpretiran. Naša je namjera da koristimo isključivo termine i način implementacije kontinentalnog prava, što će biti moguće tek kada Ustav Bosne i Hercegovine reformišemo u toj mjeri da on bude pisan i prilagođen kontinentalnom pravu. Dozvolite mi, sada, da ukratko obrazložim razloge podnošenja moga zahtjeva za Mišljenje Venecijanske komisije”, rekao je Komšić.

Dalje je govorio o razlozima za podnošenje zahtjeva Venecijanskoj komisiji u kontekstu izbora sudija u Ustavni sud BiH.

- Advertisement -

“Prvi razlog, svakako, ogleda se u relativno nepreciznim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine koje utvrđuju minimum kriterija za izbor sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine što je, nažalost, u prethodnim slučajevima zloupotrebljeno do te mjere da su birane osobe bez bilo kakvog pravosudnog iskustva.

Potpuno smo svjesni da u Evropi postoji različita praksa izbora sudija u ustavne sudove, ali da ipak postoji nešto što možemo nazvati preovlađujućom praksom ili praksom koja je prisutna u najvećem broju zemalja Evrope. Svakako smo svjesni da postoje toliko specifični slučajevi u pojedinim zemljama u kojima je moguće izabrati lica za sudije ustavnih sudova koja uopće nisu pravnici, ali isto tako smatramo da to nije odgovarajuća praksa koja se može primijeniti u Bosni i Hercegovini”, dodao je.

Naveo je da je BiH “krhka demokratija koja nije potpuna niti uspostavljena u cijelosti”, te da Ustavni sud BiH mora biti “krajnja sudska instanca koja, pored pravnih pitanja, treba da zaštiti i demokratiju u Bosni i Hercegovini.”

“U prethodnoj praksi donošenja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u čemu su učestvovala lica koja su birana za sudije ali koja uopće nisu imala nikakvo pravosudno iskustvo, donošene se odluke koje su izazivale značajne tenzije i prouzrokovale dugogodišnje političke i pravne probleme u Bosni i Hercegovini.

To su najčešće bile odluke koje su se ticale izbornog sistema u Bosni i Hercegovini u kojima je Ustavni sud Bosne i Hercegovine donosio jako čudne odluke, koje su čak sadržavale argumente za etničke podjele u zemlji kojima se učvršćuje diskriminacija. Dozvolite da posebno naglasim kako je takva praksa neprihvatljiva”, stava je Komšić.

Član Predsjedništva BiH je dalje govorio kako naša zemlja nema Vrhovni sud, što znači da Ustavni sud ima još i važniju ulogu.

“Pored toga, u Bosni i Hercegovini ne postoji Vrhovni sud kao krajnja sudska instanca u dvostepenim postupcima, tako da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u pojedinim slučajevima djelovao kao krajnja sudska instanca.

Da bi tako nešto bilo utemeljeno, onda je svakako neophodno da u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine budu izabrane sudije koje su imale pravosudno, ili dovoljno dugo profesionalno iskustvo, kako bi bili u stanju da obavljaju posao u takvom sudu koji predstavlja krajnju sudsku instancu.

Za sada, u sastavu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u dijelu izabranih domaćih sudija, takvu praksu nemamo jer su u Ustavni sud Bosne i Hercegovine najčešće birani kandidati bez bilo kakvog pravosudnog iskustva ili dovoljno dugog profesionalnog iskustva koje se tiče pravosudnih organa. To svakako podriva kvalitetu samog Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i u konačnici ima za posljedicu nedovoljnu pravnu sigurnost građana Bosne i Hercegovine”, rekao je.

Kako je dalje naveo Komšić, nedovoljan kvalitet, potencijal i znanje sudija rezultirao je situacijom gdje je “Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u pogledu zaštite ljudskih prava, preuzeo ovlaštenja Evropskog suda za ljudska prava na način da je vidno svojim odlukama nastojao da stvori novu praksu za Evropski sud, umjesto da je u svome odlučivanju koristio sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava.”

Komšić dalje naglašava sistem izbora sudija u Ustavni sud BiH kroz prizmu etničkog.

“Drugo važno pitanje, odnosi se na etnički sistem izbora sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Naravno, svjestan sam kako Ustav Bosne i Hercegovine ne utvrđuje etničke kriterije za izbor sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ali je s druge strane uspostavljena praksa da kod 6 domaćih sudija, prilikom svih izbora, imamo dva etnička Bošnjaka, dva etnička Hrvata i dva etnička Srbina.

To je praksa koja dolazi iz etničkih politika i etnički utemeljenih stranaka, što je apsolutno neprihvatljivo. Na taj način u kojem se vrši izbor na temelju etničkog pariteta, jedan je od dodatnih razloga kojima se podriva kvaliteta Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Ovom prilikom podsjetiću vas na stav Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope iz oktobra 2002. godine u kojem je, nedvojbeno rečeno, da Bosna i Hercegovina u okviru svojih obaveza koje proizlaze iz članstva u Vijeću Evrope “mora napustiti etnički sistem predstavljanja i preći na građanski sistem predstavljanja.” To je obaveza moje zemlje i ona se mora ispuniti”, opisao je situaciju član Predsjedništva BiH.

Naveo je i treći problem, koji se odnosi na namjere pojedinih političara u BiH da dalje mijenja izbor članova sudija Ustavnog suda BiH u pravcu etničkog i teritorijalnog.

“Na kraju, želim posebno istaći i taj treći problem koji smo dali u okviru naših sugestija ili manjeg amandmana na draft Mišljenja Venecijanske komisije, a za koji insistiramo da uđe u stav 35 ili 36 jer ga smatramo enormno važnim. Taj problem ogleda se u namjeri domaćih političkih aktera da izmjene sistem odlučivanja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na način da to bude etnički i teritorijalno (entitetski utemeljeno) odlučivanje. Složićete se sa mnom da je tako nešto potpuno ne prihvatljivo. Zbog toga, dali smo mali amandman na draft Mišljenja Venecijanske komisije, koji mislimo da se može ugraditi u stav 35 ili stav 36 i koji glasi:

“Polazeći od toga da etničke kvote ili etnički kriteriji za izbor sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine predstavljaju izraz diskriminacije, Venecijanska komisija, takođe, smatra da u sistemu odlučivanja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ne mogu biti primijenjeni etnički sistem odlučivanja, kao ni teritorijalni, odnosno entitetski sistem odlučivanja. Ustavni sud Bosne i Hercegovine kao sudski organ sa specifičnim nadležnostima koji donosi odluke, a koje se odnose na sve građane Bosne i Hercegovine, svoje odluke treba donositi prostom većinom od ukupnog broja sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Etnički i teritorijalni (entitetski) sistem odlučivanja bi bio neprihvatljiv.”

Vjerujem kako ovaj amandman može biti jako značajan i koristan te, dozvolite da insistiram, da se on ogradi u konačno Mišljenje Venecijanske komisije, prema mome zahtjevu od 15. marta 2024. godine”, rekao je na kraju izlaganja Željko Komšić.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA