Sinoć je u „Centralnom dnevniku sa Senadom Hadžifejovićem“ gostovao aktuelni ministar odbrane BiH, Zukan Helez. Helez je u gostovanju uživo iznio niz šokantnih tvrdnji, pozivajući se na svoje izvore iz obavještajnih krugova. Tvrdnje se, ni manje ni više, uglavnom odnose na predsjednika RS – Milorada Dodika i njegov navodni bijeg iz Bosne i Hercegovine.
Krenimo redom. Retorika, a potom i zvanični postupci zvaničnika iz RS, u prvom redu Dodikovi, „zakotrljali su lopticu“. Dok međunarodna zajednica reagira prilično mlako – uglavnom saopćenjima, predsjednik RS svakim danom ide korak dalje – utire put ka otcjepljenju bh. entiteta RS.
Dok jedni tvrde da se Dodik ne može zaustaviti, drugi su stava da je satjeran u ćošak. Takvog je mišljenja i Zukan Helez, koji tvrdi da je „Miloradu Dodiku došao politički kraj“.
Naime, Helez je u sinoćnjem gostovanju na FACE TV kazao da „postoje obavještajni podaci da Dodik priprema bijeg iz BiH“. Dodao je da ne želi otkrivati mnogo detalja, ali nagovijestio je da ove podatke nije dobio iz OSBiH.
„Dogovarao je bijeg iz BiH – to je tačno! Bilo je govora o tome ko će ga naslijediti kad on ode. Svako je svjestan šta bi se desilo s RS-om ukoliko bi krenuo u otcjepljenje!”, kazao je Helez.
Na ove je tvrdnje reagirao državni ministar sigurnosti, Nenad Nešić, koji je kazao da “ne postoje sigurnosne informacije o planiranju bijega Milorada Dodika, predsjednika RS-a, iz Bosne i Hercegovine”.
Ovo je nešto oštrije demantirao i Staša Košarac, koji je pitao “jesu li to podaci nekih paraobavještajnih institucija u FBiH ili nekih parastruktura u Oružanim snagama BiH”, zaključivši da to “nisu istiniti podaci”.
Opetovana retorika o otcjepljenju entiteta RS vrlo je česta u javnom prostoru, ali postavlja se pitanje: šta bi se zaista desilo kad bi to dogodilo? Zapravo, je li moguće otcjepljenje RS-a?
Milorad Dodik je još prije nekoliko godina nagovještavao da čeka promjenu “geopolitičke situacije u svijetu”. Zasigurno, danas se zna da je računao na slabljenje evropskog bloka i jačanje prosovjetske inicijative, na čelu s Rusijom.
Dodik održava snažne kontakte s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i računa na njegovu podršku. Pritom, u kontekstu “bijega” koji spominje ministar odbrane, Zukan Helez, pretpostavlja se da bi predsjednik RS utočište pronašao u Rusiji, s obzirom na to da u ovoj državi posjeduje izvjestan broj nekretnina.
Dodik je često upoređivao Republiku Kosovo s entitetom RS, naglašavajući da “ukoliko oni imaju pravo na suverenost, ima i RS”.
Međutim, postoji li bilo kakvo uporište za ovakve tvrdnje? Ne postoji, a evo i zbog čega.
Treba napomenuti da su Kosovo i Republika Bosna i Hercegovina u Jugoslaviji imali različit ustavni položaj, te su Kosovari izvjestan vremenski period trpjeli represije zbog Miloševićevog režima, bili su degradirani, bila su im narušena sva prava… Kada se osvrnemo na entitet RS, sistematsko narušavanje prava Srba je na razini mitologeme, pa se takva poređenja uopće ne mogu smatrati relevantnim.
Nadalje, Dodik očito zaboravlja da, prema Badinterovoj komisiji, retroaktivna mijenjanja granica između republika ne mogu se mijenjati, pa stoga ne postoji način da se entitet RS pripoji Srbiji.
Helez je u sinoćnjem gostovanju potcrtao da bi “Dodikov pokušaj secesije završio neslavno” te bi njegov pokušaj pravljenja većih incidenata završio “tragično”. Ovakvo Helezovo mišljenje svakako nije doneseno bezrazložno, a evo i zašto.
“Ukoliko bi krenuo u otcjepljenje… budite sigurni da BiH nije slaba država! 1992. nismo imali ništa, a sad imamo sve!”, kazao je Helez, sugerišući da je Vojska Bosne i Hercegovine sada u povlaštenijem položaju negoli na početku agresije devedesetih godina.
U konačnici: da bi jedan entitet izašao iz granica jedne države – u ovom se slučaju govori o BiH – potrebna je saglasnost svih triju naroda u Državnom parlamentu, a kasnije bi ta saglasnost morala biti potvrđena kvalificiranom većinom. To je, u slučaju BiH, trenutno vrlo neizgledno. Nadalje, pitanje Brčko distrikta u BiH konstantno povlači spor između FBiH i RS. On, podsjećamo, pripada podjednako i FBiH i RS-u, pa se stoga često smatra “buretom baruta” u kontekstu administrativne podjele Bosne i Hercegovine. Institucionalno razdvajanje bilo bi svakako prvi korak u “mirnom” otcjepljenju entiteta RS, ali EU tvrdi da je “snažno posvećena poštivanju i zaštiti suverenosti i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine”. Istog su stava Sjedinjene Američke Države. Ipak, hoće li građani BiH ponovo biti prepušteni sami sebi – ostaje nam da vidimo. Ko živ – ko mrtav.